113
POGLAVJE X,
                                                                 )
Vocarstvo
     Dalmatinsko podruèje, zbog svog gorskog obiljeija, koje pri-kaziva niz visoéina i planinskih skupina koje se spajaju i izmjenjuju sa kosama brekiljaka sa docima i ravnicama, zbog sastojina i obi-ljeíja poljodjelskog zemljista kojim je obdareno, i zbog preblagog podneblja, pruia razlièite predjele sa prirodnim poloiajima veoma povoljnim za glavnije i znamenitije vrsti voéa, koje se goje toli u srednjem, koli u juznom pojasu I zbilja uz najobi6nije zrnasto, peé kovito, jagodasto i suho roce, vidjamo kako uspjeva, u prikladnim polozajima indijska smokva, èipak, datula, rogaè, pinjol, limun, cedar
i	naranéa.
     Iza loze i masline, osobito je razprostranjena smokva, èije je gojenje razlireno po primorskim kotarima, i od koje imade izvrstnih vrsti, osobito na otoku Hvaru ; bajam, obièno tvrde ljupine, koji se nalazi svuda bilo pri moru bilo na kopnu, a poàto u nekim od ovih zadnjih mjesta rano cvate, trpi èesto s’pramaljetne studeni; treénja, obièno kiselasta ploda, kakva je vièina i viánja koja je puno gojena poimence u Zadarskom, Sibenskom, OmiSkom i Makarskom kotarii' Druge vrsti' voca, ako se izuzme kestenj u Boki Kotorskoj, malo su razprostranjene, docim vrsti i odlike jesu èesto slabe, tako da vièe puta nose na sebi biljeg divljih voca. Iz toga sliedi, da domaci pro-izvod, bilo zbog kolikoée, bilo zbog kakvoée, nije dostatan da po-krije potrebu zemlje, te da je stoga, osobito za zrnasto voée, potre-bit uvoz osobito iz Italije.
     Ovo se mora zbilja ¡ialiti, doèim je stalno da bi Dalmacija mogia proizvadjati izvrstnih vrsti voca, ne samo za se vec i za izvoz, tako da bi joj vocarstvo mogio biti, necu reci od velikog probitka, vec jedna grana ne sasvim nuzgredna njezinog poljskog gospodarstva.
     Da vocarstvo uzmogne zadobiti takvu znamenitost za pokrajinu, treba po mome misljenju nastojati da se^Sto je viàe moguée raz-prostiru stanovite vrsti voéa, ustanovljujué gdje je moguée uzak broj odlika znamenitijih vrsti, obzirom na raue vrste, na kasne jesenske, na kasne zimske a iza toénog prouéenja mnogovrstnih pojasa ili predjela pokrajine, nastojati da se razdiele tako da svaka pojedina
                                                                                            8
                                                                          «