4S
Ijeni jedan od drugoga. Ova je zadnja okolaost taman osobite zna-menitosti da se kod nas uporave dobre izmjene, pomocu kojih se moze imati zgodno i udobno razdieljenje radnja, a po tom znatna Stednja pri njihovom izvrSivanju.
     U ostalome kako sam gori spomenuo razni su tezitbeni su-stavi koji bi se mogli poprimiti, a kad bi se isti imali prikazati kao prevec zamrSeni za neke predjele, mogia bi se uporaviti trogodiánja osnova, d. p. :
> I. godine: kukuruz na ugar;
       II.	godine : zito izmedju kojeg se sije ljekarica, vucac ili sula ;
       III.	godine : ljekarica, ili vuòac ili sula ; ili bi se mogia uzdr-iati obièna dvogodiSnja izmjena sa pienicom i kukuruzom, pobolj-èajuc ju ipak sdruienjem jedne soèivnjaèe, páenicom, ili na ugar i strniáte na koje bi se dubokim oranjem mogo posijati kukuruz, ne iz-puStajuó u koliko je moguce obilato gnojenje sa stajskim gnojem osobito prvih godina i gdje su zemlje skroz gladne. Bila izmjena kakva mu drago, duga ili kratka, jednostavna ili sastavljena, mora da predvlada naèelo da se ova mora osnivati na dobro shvacenoj teìitbi soéivnjaèa, ljekarice i krmnih bilina, i na neprestanoj uporabi tla, koje nesmije da poéiva, jer se poéitak ne sMe sa intensivnom tezitbom, i sa smjerom Sto mora imati na§e poljodjelstvo kad se hoée poveéati i poboljSati njegov prihod.
      Nu treba opaziti da izmedju potezkoéa koje se prative izve-denju takvih tezitbenih sustava obstoji navada pustopaSice; navada staro-davna i obiéajna od najstarijih vremena, zbog koje se svaki éoban drzi podpuno ovlaSten goniti svoje blago, pa bila i goveda, da pasu na tudje zemlje, netom su dovrSene radnje jesenske, pa sve do kasnog pramaljeéa. To je obièaj skroz Stetan, o kojemu zapinje poljodjelstvo te ga treba odstraniti krepkim i strogim mjerama, bez èesa bi bilo nemoguce pravo i ozbiljno poljodjelsko unapredjenje. Nit !>luzi izlika, da na ovaj naèin bjedni tezak moze prehraniti koju glavu goveda ili stado ovaca, te tako preziviti, jer su velike átete èto iz ovog pravog zanjekanja vlastniètva proizlaze za ciele predjeta Ne-moze se dakle nego zivo zeliti da obcine u prvom redu, a u obée svi èimbenici koji su pozvani da étite interese privatne i javne, da i na poljodjelskom polje uznastoje nek se uspjeSno izvrsi pokrajinski za-kon 18 veljaèe 1882, taman glede zaStite poljskih dobara koji u § 10 naredjuje da je u sluèaju osobitih pravnih razloga slobodno goniti, cuvati i pasti blago na tudje posjede, jedino sa izricitom privo-lom vlastnika zemlje, sto se ima unaprjed priobciti obcinskom uredu, i u § 14 prieti prekrèitelje odgovarajucim globama.