dju Skolskim zidovima, reé ju mora istodobno razgiriti Ito vige moguie na praktièno pokuSajno polje, u kojem ce sluéaju samo moci joè da odpuSti poljodjelaca i radnika ba§ praktiènik, te tako odgovaratì oòekivanjn i potrebama poljodjelstva u pokrajini, ko.je davaju na rie§e-nje mnogo zadataka obée vaìnosti i osobite koristi, koji se ne mogu razjasniti i riediti nego uprav pomoéu strogih i jednoliènih analiza i iztraiivanja, èiji izpadci moraju biti izneSeni u javnost, poduprti po-tanj:m obrazloienjima.
     Poljodjelski bi zavod morao dakle imati dvostrnki znaèaj di-daktiòni i pokuSajni te nositi naslov : Poljodjelslci zavod i polcuìajna postaja, a da ipak ostane uvjek Skola skroz praktiéna tehniéka po-Ijodjelska niia Skola, obzirom na spomenute mjestne okolnosti i po-trebe i na stepen umne naobrazbe veóine pitomaca, koji bi bili pri-mljeni u Skolu u petnaestoj godini i iza dovrSene puèke uéione i uzevSi k tomu u obzir, okolnost da Skol nebi smjela poveéati broj mia-dica bez zanimanja koji bi trafili takve gospodarstvene sluibe, kakve na§a pokrajina nemofce da pruia, nego sasvim iznimno, po§to je kod nas sasvim malen broj posjednika koji imadu velikih imanja na o-kupu, bez kmetskih prava i koji bi cutili potrebu da uzmu izobra-ìeno osoblje za radnju i upravljanje.
     Da poljodjelski Zavod uzmogne odgovarati svrhom gorispome-nutim morao bi naravno biti providjen modnim naukovnim sredstvima kao n. p. znanstvenom i tehniékom knjiinicom, bogatom sbirkom ruda i kamenja koja sluie za pouèavanje pretvoraba i naravi tla, sbirkom kukaca, patologiékim erbarijom, anatomièkim uzorcima za prouèavanje marvogojstva, zivinarstva i botanike, uzorcima strojeva i poljodjelskih ratila, jednom dendrologiòkom sbirkom meteorologièkim i fizikalnim spravama, sitnozorima i t. d na naòin da se napravi pou-cni Muzej poljodjelski i tehnologiéki, a osim toga, kao kemiòka postaja, morao bi imati na razpolozenje bogat i izabran materjal za pokuèaje i iztrazivanja pa ba§ :
     1.	Kemicku i mikroskopicnu radionicu (laboratorij).
     2.	Pokusajna polja najmanje od 5 hektara povrsine, a to zbog potrebe, ne samo pokuSajnih gojitba u strogom smislu, koje bi smje-rale na to, da se pokugaju nove suvrsti zitariea, ili drugih biljka ili povrca, ili uéinak osobitih gnojitba i t d. za koje mogu biti dosta-tne i male òestice zemlje, dali i za pokuse glede naóina gojitbe, osobitim obzirom na izmjene sjemena prikladne mjestima prilikam>i, uvadjanje kojih jest neobhodno potrebito za temeljito pobol§anje gojitbe oranica.
     H.	PoJcusajni vìnograd od 5 hektera po prilici, a to zbog mnogo vrsti loza koje su razprostranjene u pokrajini, od kojih bi se