93
a to odgovara potrebì hranjivosti stabla i pomaie njegov pravilnl razvitak i razplodjivanje. Doista vidimo, da se prostrana gojidba maslina u donjoj Italiji, naroéito u Puljama i Kalabriji dobro odriava i da je probitaéna, premda je gnjojenje slabo, uprav poglavito radi gojenja osobito boba kao zelenog gnjoja Fakat je takodjer, da se u Istri propuStanje ljetirfì, joS viSe osje<?a, odkad sa lakoumno zapu-Stili zeleno gnjojenje boba a naroéito vuéaka, Sto je jednom sijanjera bilo vrlo raSireno po maslinacima.
     PokuSaje valjalo bi uèiniti pod nadzorom odaslanika Namje-sniStva barem 10 godinà izasebice, na poèetku kojih mogia bi se doznaèiti vlastniku svakog maslinjaka novéana nagrada u iznosu od 15 do 30 for. prama pokazanom zanimanju za pokuSaje, prama onome Sto je potroSio viSe nego za obiénu gojidbu, a donekle i prama pu-Btignutom uspjehu.
     Obzirom na to moram naglasiti, da glavno pri ovim pokuSa-jima imalo bi se ustanoviti, da li je u raz'ièitim predjelima i po-loiajima i na razliéitim zemljiStima ovdje kod nas moguée postignuti od maslina dobru i redovitu produkciju, i da li se ova moie postiéi poboljSanjem gojidbe, kakvu bi mogao u djelo staviti svaki gojitelj masl'nà, a da ne padne u troSak tako velik, koji se ne bi mogao po-kriti proizvodom maslina i ulja, ili drugim rieèima ustanoviti, da li gojidba maslina moie donjeti njeku ekonomiènu korist, dotiéno da li se moie poboljSati proraèun ove gojidbe sa pravom koristi, pro-mjenjujué raeionalne sisteme obradjivanja.
      Praktièno rieSenje ove zadaée ima vrlo veliku znamenitost, te mislim, da bi pokuSajni maslinjaci mogli mnogo doprinieti ovoj svrsi, jer ih obradjuju sami vlastnici ili kmetovi kao gojitelji maslina, koji bi se osvjedoéili o jednostavnosti troSkova i radnjà za izvadjanje po-kuSaja na sasvim praktiènoj osnovi, te bi mogli prosuditi po dovrSenim • pokuSajima, da li resultai moie nadoknaditi troSkove podneSene i nagraditi izvrSene radnje.
      II	tom bi se sluèaju imala ta korist, da bi uporavljanje sistema gojidbe, pokuSanih od samih uplivnih i praktiènih gojitelja maslina u pojedinim uliorodnim predjelima, sliedilo odmah i to u cielovitosti. Ta valja se obazrieti na veliku istinu, da tezak kad se radi o ra-tarskim novotarijama, ne ce da zna za proste rieèi, nego hoée da svojom rukom opipa i da se uvjeri o koristi i praktiénosti poboljSanja, na koje ga se savjetuje. Jednaki resultai ne bi se mogao postic* utemeljenjem uzor maslinjaka, obradjenih izkljuèivo o skrbi i troSku Vlade, jer novcem, koji je potrebit za utemeljenje od malo takih maslinjaka, mogio bi se osnovati mnogobrojni privatni pokuSajni maslinjaci, pa i stoga, Sto, sve kad bi se u uzor-maslinjacima po-