POGLAVJE II.
Poljodjelsko zemljiste
     Kosa dinarskih gora koje se sa Velebitom vezu, skupina sre-dnjih dalmatinskih gora sa Svilajom i Prominom, te primorsko dal-matinsko gorje sa Mosorom i Biokovom, podaju Dalmaciji oznaku prave gorovite zemlje, koja se moze smatrati kao nastavak Krasa i Julskih gora, od kojih i ima znatnija geognostiéna obiljezja. I zbilja, toli na kopnu, koli po otocima dalmatinskim nadvlada vapneno ka-menje, osobito gorski vapneuac, koji spada naj-tarijoj formaciji krede, i koji saéinjava najglavniju sadrzinu pograniénih gora Hrvatcke i Bosne ; i vapnenac locenike formacije, koji se nahodi ili óist, ili po-mjeSan sa ustrojnim ostancima ili razlicitim rudama. — Isti je vapnenac veoma razprostranjen te saéinjava prostranih predjela, pravih pustoSa vapnenca, il’ se izmjenjuje sa Sljunastim laporom i pjeèòeni-cima òesto liskunasto — bjelutèastim, koji mu, inaòe, obiéno podleze* a pokriven je sideroliticnim zemljiStem, kao Sto je taman sluèaj u Julskim predjelima.
     PoSto imademo ovakvo kamenje, stvar je naravna da zemljiSte mora i moze biti razlièito ; te je stoga i glede Sare i glede sastojine najrazlièitije ; imademo zemljiSta vapneno — bielih, sa zemljom sit-nom ili przinastih, sivo lapornastih i zutih, ilovasto zeljeznih, crljeno gnjedastih, ilovasto pjeskovitih i pjeskovito-ilovastih crljenkaste Sare> viSe ili manje zagasite, cisto pjeskovitih, veoma bielih ili crljenih, a to po crljenoj przini, Sljunastoj ili sivoj iz koje proilaze.
      Sva ova zemljiSta, izvan òistog vapnenca, jesu, u obée, u koliko sam mogao opaziti, izvrstne naravi i dobrih Azionili svojstava, stoga odole dobro suSi a nisu podvrgnuta vlagi, nego samo naravno u dò-cima, a po tom odgovaraju intensivnom gojenju. — Sastav je ovih zemljiSta dobar i po naravi, bilo Sto se tiée ustrojnih tvari, crnice, bilo Sto se tiòe oplodjujucih sastojina od najvece znamenitosti, kao Sto je fosforna kiselina, koja prati skoro uvjek vapneno kamenje, i pepeljika koja se nahodi u ilovaèi, glinena porjekla, i u liskunu, i u ostancima kamenja razbacanih u laporima. Tako se dade protu-maéiti, odoljivost mehkote neprestanom gojenju, Sto se moze nazvati uniStujuéim, i koje je u ostalom svrSilo sa izjalovljenjem veceg dieia zemljiSta, koja, gladna i osiramasena, cekaju od gojenja i dubokog