m
van pokrajine za nabavljanje tvarih okrepljujuéih naSe tezitbe, naéi preobilatu naknadu u svoti doticno vecoj sastavljenoj od poveéa-nog izvoza nekih proizvoda, kojima obilujemo, i u umanjenom uvozu nekih drugih kojim oskudjevamo.
      Sto se tiée tehnièke strane za nabavljanje i razdieljenje guojiva, treba da iztaknem, da i pripoznajué da nabavljati i razdielivati oso-bitib gnojiva staine sastojine i pod imenom gnojiva za lozu, za li-vade i. t. d. niuba ne odgovara, a da je uporaba gnojiva na temelju obliéaka i propisa skroz nerazborita, doèim razumni poljodjelac mora nabaviti na baSka jednostavna gnojiva, on glavom prirediti smjese, po tezitbi i potrebi zemlje, svim tim bi c. k, Namjestnistvo imalo kao u proSlom zemanu tako i u napried nabavljati jednostavna i sastavljena gnojiva, obzirom na to da je uporaba ovih zadnjih lakSa za onoga koji nema joS neke vjezbe u uporabi umjetnih gnojiva u obée, niti u priredjivanju odgovarajuéih smjesa.
      Zivotinjske kosti koje se u pokrajini mogu imati, kao Sto nokti i rogovi, premda u znatnoj kolikoéi, nebi mogli drìiati u zivotu obrt kojemu bi bio cilj priredjivanje superfosfata ; eienim naprotiv, da bi bilo od koristi za poljodjelstvo, kad bi te stvari, mjesto da budu izvo-zene u godiénjoj kolikoéi od kakvih 3—4000 metriéna centa uz prosjeònu cienu od for. 2 za metriéni cent, bile pristojno priredjene od samih poljodjelaca, da ih pak uzmognu upotriebiti kao gnoj hitre djelatnosti, poSto sadrzu od 20—24 % fosforne kiseline i 3—4% duSika, Za to bi ih bilo dostatno smrviti ili ih pretvoriti u male komade na koji mu drago naéin, te ih naslagati, sa zemljom pomjeèane u hrpe, pa ih kad i kad politi sa osokom ili gnojnicom od gnojista ili stale, eda dobro uzavriju, iza cesa, poslie dva ili tri mjeseca postanu mehkane i uporavljive za priredjenje mjesanca. Sliéna, ali hitrija djelatnost, mogia bi se imati smjeSajué komadiée kosti sa zemljom i zivim vapnom, stavljajué ih pak u hrpe, koje se pokriju debelom naslagom zemlje, te lievajué u hrpu, pomoéu zgodno priredjene rupe, neSto vode koja, gaseé vapno proizvadja veliku to-plinu, zbog koje i zbog jedkosti istog vapna kosti se pretvore u mehku tvar, koja se lahko dade dieliti i raztavljati Hitriji bi se uspjeh po-stigo, kad bi se kosti razkomadale i smrvile, te polile sa sumpo-rovom kiselinom razblazenom u razmjerju od 1 dieia kiseline sa 10 lit. vode. Solna kiselina, Sto neki savjetuju u tu svrhu, ne odgovara dobro, jer proizvadja soliénike, koji su obièno na Stetti bilinama.
     Htjeo sam navesti ova postupanja sa nekim potankostima, jer su zanimiva za praksu, pa i za to da se vidi da bi se mogia lahko iz-vrSiti i od jednostavnih tezaka, koji bi na to imali biti upozoreni i pristojno upuéeni od putujucik ucitelja; koji bi se mogli postarati i