48
njen na mnjeDje izvrstnih prakticnih osoba, kojim sana doso u doticaj, mislim da mogli drzati da oni, zaliboze, odgovaraju podpuno istilli, Uzimljuc za to u obzir pSenicu, koja ima toliku znamenitost za naSe poljodjelstvo, reci cu da ima doduSe malih posjeda sa hladnom i plodnom zemljom gdje pSenica uspjeva i da je veci i povoljnji prihod od 15 do 20 m c ali su ti posjedi veoma rjedki, doèim saèinja-vaju veliku vecinu ona zemljista na kojima ova znamenita tezitba daje prihod veoma rjedak Pita se sada da li je moguée da srednjim proizvodom, pa i najmanjim i obéenitim od 8 8 in. c zrnja a 10—15 m c slame, Sto ukupno moze predstaviti najvise vriednost od 60—70 f. budu pokriveni troSkovi gojenja-te moze preotati i Sto god za obstanak tezaka, osobito ako je on kmet, te mora dati dio dotièmog prihoda svomu gospodaru. Moze seraéunati da gojenje pse-nicom jednog ha zemlje zapada skupa sa sjemenom f 86 pa baS :
za priredjivanje zemlje, za orauje i brananje . . f. 10 
za sjeme i sijanje..........                    • „ 18  
za gnoj, ukrcavanje, prenos i razbacivanje      . „ 40  
za zetvu.............                           . . io  
za mlatnju............                          . „ 8   
f. 86
     I	kad bi se htjelo predpostaviti da se ovaj troSak moze svesti u obce na puno manje zbog nesavrSenog obradjivanja zemlje, poma-njkanog gnojenja, i zbog okolaosti Sto u obce tezaci ne posve<Suju gojenju zita do same njege baS potrebite da se nekako osjegura neki prihod, svim tim, nema drnge, te valja pristati da je sa sred-njom proizvodDjom, Sto smo gore spomenuli, prihod nedostan da na* miri trud tezaka, tira viSe ako on mora da pokrije uz obéenite tro* Skove za obradjivanje, i kamatu zemljiStne glavnice i porez. A pro-misliti da mnoga zemljiSta daju najviSe 1 put ili 2 put sjeme, naime
2	ili 4 m. c zrnja na ha !	N
     Ono te rekosmo za psenicu, vriedi viSe manje za druga zita Prikaziva se dakle logièno i potrebito da se zapusti ili ograniéi takvo gojenje u zemljama ili u polozajima koji nipoSto nisu za to, te ozbiljno pomisliti kako da se poboljSa, gdje je ipak moguce dotati veci prihod, koji bi bio kadar da preokrene racun u korist tezaka A to velino, jer drzim da je gojenje zitija, poimence pSenice, od prave znamenitosti u danasnjim gospodarskim prilikama, i da bilo zbog izmjenjivanja gojenja, bilo zbog proizvad^anja slame, mora biti potaknuto, gdje se je nadati vecem prihodu nego li je danaSnji, a da bi naprotiv bilo shodnije svesti na Sto manji moguci pro-stor gojenje kukuruza, koji nije izmedju najzgodnjih bilina da se posije prije pSenice, zahtjeva mnogo ruku za obradjivanje i