169
stva poljodjelstva (NamjestniStvena Obznana 29 ozujka 1893 Br. 25863-1) a napokon osjegurajuc uzgojiteljima da ée dobro prodati njihove proizvode uzgoja i da ée ih nabaviti vojniéki erar i kad bi bili nizeg stasa od normalnog.
      Da se ohrabre gojitelje konja, bilo bi uz to potrebito poveéati nagrade, koje su sada u obièaju, te ih podiguuti na naéin da naj-veéi iznos bude barem od 80 for. a najmanji od 10 f. tako da bi se injesto 1200 for godiSnjih, moralo proraéunati barem 5000 for. Takve bi se nagrade udielivale uz one iste uvjete koji su ustanovljeni za nagradjivanje drugih vrsti zivotinja.
     Po obstojeéim je odredbama povjereno osobitom povjerenstvu sastavljenu od izaslanika i zapovjednika postaje u Sinju izbor konja opredieljenih za opasanje, razsudjivanje o njihovoj sposobnosti za parenje a uz fo sve ono Sto se tiée tehniène i administrativne strane postaje pastuha. NamjestniStvo je zastupano jedino pri udieljivanju nagrada, Saljuéi svog pokrajinskog zivinara, ili u njegovoj odsutnosti jednog kotarskog zivinara.
     PoSto dakle nema svedjernog i neposrednog utjecaja Namje-stniStvenog u ovoj raboti, ono ne moze uzeti u obzir zelje gojitelja konja, niti odstraniti u ovom pogledu, na korist pokrajine i one neprilike koje se protive poboljSanju konjskih pasmina.
      Da se osjegura NamjestniStvu onaj utjecaj Sto no iziskuje narav same stvari, bilo bi dobro sastaviti u pokrajini osobito povjerenstvo za uzgoj konja, kojemu bi uz spomenuta lica, imala pripadati i dva izaslanika NamjestniStva a to baS pokrajinski poljodjelski nadzornik i pokrajinski zivinar.
      Da se pak vecom stalnoScu uzmogne postici ustanovljeni cilj, bilo bi dobro da postaja pastuha u Sinju bude sasvim neodvisna od one u Gradcu, ko Sto se nastoji sada raditi u Kranjskoj.
Magarci.
     Magaraca ima u Dalmaciji mal da ne onoliko koliko konja, a i oni po malo, ali svedjer rastu.
     Po statistiénim podatcima godine 1890 Dalmacija broji niSta manje od 20.394 magarca, naime 50’28 °/0 na pram stanju svijuh pokrajina zastupanih na carevinskom Viecu, koje ne broje preko 40.561 glavu.
     C Dalmaciji se nahodi primjeraka afrikanskog i europejskog uzorka, premda prvi nizeg stasa i neSto njezni, nisu toliko zakrzlja-vili koliko europejski tip, koji u oekim mjestima neprestano nazaduje.