222
i moralnom pogledu, koje bi mogli crpsti iz dobro shvaéene pri-mjene ovih blagajnica.
      Uèitelji ili druge prikladne osobe valjalo bi na dalje da se zauzmu za sve Sto je potrebito za konaéno ostvaranje vjeresijskih zavoda, doèim bi bilo dobro, da NamjesniStvo dade na razpolozenje njima ili u obée dotiénim pokretaéima sve tiskanice za tu svrhu potrebite, kao naputke, pravilnike, Statute, obrazce, registre i t. d.
      Sto se tièe Statutà i pravilnikà, koji saèinjavaju osnovu dje-latnosti u ovom pogledu, milo mi je, gdje mogu naglasiti, da imamo sasvim prikladne za naie prilike i koje podpuno odgovaraju zahtjevima zakona 9 travnja 1873. To su Statuti od vriednog D.r S Karamana, popraéeni vrlo pouènim naputcima i vrlo praktiénim obrazcima za razne pisane akte i registre potrebite za raéunarsku stranu a osobito pak za izvjeStaje i dopisivanje seoske blagajnice sa svojim èlanovima i sa vlastima.
     Ne da iznesem na palog svoju radnju veé da pokazem, kako sam se i ja s Ijubavi i zanosno bavio na ovome polju, spomenut éu da sam godine 1892 izradio Statut i pravilnik seoske zajmove blagajnice sa odnosnim obrazcima polag Statutà i pravilnika seoskih Raiffeisen-ovih blagajnica, Sto su u kreposti u Donjoj Austriji, Mo-ravskoj, njemaékom Tirolu i u sjevernim pokrajinama kraljevine Italije, i to osobitom namjerom, da budu èim viSe prosti i jasni, te prikladni mjestnim prilikama, tako da su isti sluzili i sluze jo§ uvjek za osnivanje Raiifeisen-ovih blagajnica u juznom Tirolu. Ovi su Statuti tiskani ovdje kao prilog pod brojem IV. S toga sam uvje-ren, da bi se i oni mogli ovdje kod nas upotriebiti, mozda sa neznatnim preinakama obzirom na mjesta, koja budu sklona da se uteku blagodati vjeresije. Sto se pak tiée prigovora, koji se obiöno éine Statutima ove vrstè, biva da su odvec zamrSeni i tezki a da ih shvate prosti tezaci, primjetit éu, da, poSto su seoske blagajnice delikatna ustrojstva sa vlastitom administracijom, koja mora biti toèna i bezpriekorna, neobhodno je potrebito, da se iste u svome djelovanju oslanjaju na Statute j pravilnike toène, koji inace moraju odgovarati mnogim i strogim propisima veé spomenutog zakona 29 travnja 1873 po obrtnièkim i gospodarstvenim zadrugama. Radi toga nije moguée, kako se misli i kako bi se iz Ijubavi prama kratkoéi volielo, izpu-stiti niti iz Statuta niti iz pravilnika mnoge odredbe, koje u prvi mah mogu izgledati suviSne, ali koje su na protiv nuzdne, da naroéito osobe, pozvate da upravljaju ovakovim ustanovama, uzmognu dobiti jasnu ideju o svojim duznostima i o posljedicama, koje nastaju od neizpunjenja na se uzetih obaveza. Paèe u ovom pogledu valja pre-poruciti najveéu triezmenost i opreznost, e da se obezbiedi povoljno