de preduzeti njihovu upravu, uzmognu st«éi podpuno poztianje svojih duìnosti. Osobito ko ima da bude tajnik raéunar mora biti temeljito pouéen o vodjenju razlièitih knjiga i registara, poSto na njemu skoro sa svim leii radDja, koja se odnosi na vodjenje raèuna i koja je najteza. S toga mislim, kad bi se postupalo na spomenuti naèin, da bi se uspjelo stvoriti èitava éeta osvjedoèenih i izkuSanih apostola, za one pak koji imaju dobrovolju, prestala bi svaka sumnja i svako ko-lebanje te bi se mogio postiéi ieljeni uspjeh. Da se onaj pak obez-bjedi, ako cemo sliediti primjer onoga sto se je uèinilo u drugim zemljama, valjalo bi pripomoci iz pokrajinskih sredstava seoske blagajnice, Sto se budu podizati, podjeljujuéi svakoj barem iznos od 800 for., koji bi se imao upotriebiti u prvome redu za nabavu knjiga i registara, za pribavu tvrde kase, i za namirenje troSkova upisarine i svih ostalih troSkova prvoga zasnovanja.
     Izkustvo je dokazalo, da se seoske blagajnice dobrim dielom hrane privatnim depositima svakojake vrste, osobito depositima datino na Stednju a sakupljenim u mjestu, koji kod mnogib blagajnica saéinjavaju cieli tekuéi kapital koji im je potrebit ; a to se vidi iz podataka, koje sam malo prije iznio glede deposita i podatih zaj-mova kod Eaiffeisen-ovih blagajnica u njemaékome Tirolu godinà 1894 i 1895 Ipak u prvo doba osobito, prije nego postanu dobro poznate i dok je broj druzinara jo§ malen, potrebito im je da pri-kupe dobar dio tekuéeg fonda, koji im sluzi, pomoéu novca primljena na vjeresiju od vjeresijskib zavoda raznih vrstà, i to na isti naèin kao koji mu drago zavod ili privatnik, te dosljedno pridrzavaju uvjek vlastit i nezavisan zivot i uzivaju autonomiju, koja se hoce puèkoj vjeresiji, da moze uspjevati.
     PoSto kod nas nema jakih Stedionica riiti drugib vjeresijskih zavoda, na koje bi se mogie osloniti mlade seoske blagajnice radi predujmljenja fondova uz vrlo nizke kamate, ako se promisli i na oskudicu zivog tekuéeg novca u pokrajini, mislim, da bi se valjalo pobrinuti, eda uzmognu kod austro-ugarske banke ili drugog kojeg jako drzavnog vjeresijskog zavoda lako dobiti novéanih preduj-mova za 4% na druge rokove i na tekuéi raèun To ne bi imalo naiti na ozbiljne zapreke, jer je novac danas u velikim srediStima jeftin a mlade blagajnice pruzale bi solidarno jamstvo svojih élanova, Sto bi obezbjedilo dotiéni zavod proti svakome gubitku. Na protiv blagajnice, tek osnovane, imale bi potrebu od novca uz dobre uvjete, eda uzmognu odmah razviti probitaénu djelatnost polag svojih Sta-tuta, neodvisno od deposita datih na Stednju ili drugojakih prihoda i sredstava, koja bi im mogia s poèetka ialiti.