131
POGLAVJE XI
Uporaba voca
      Voéarstvo moáe evasti i razvijati se jedino u onim zemljama, u kojima se voée, zbog ogromne proizvodnje nemoze potroáiti ili razprodati svjeze i uz cieñe koje izplacuju gojenje istog, gdje se razumno upotriebi od proizvadjatelja, osobito priredjivanjem voénog vina i suSenjem Po onome feto sam iztaknuo u prijaSnjem po-glavju proizlazi, da se kod ñas, ne govoreé o smokvama, a moida u nekim godinama i o viSnjama, ne proizvadja nikakve druge vrste voéa u takvoj kolikoéi da je poljodjelac zabrinut kako da ga razpaéa, da paée je proizvodnja voca toli maleSna, da je potrebito da se uvozi znatna kolikoéa za pokriée potrebe zemlje Sto se tiée svjeíeg voca Smokva se proizvadja u priliéno znatnoj kolikoéi osobito u kotarima Zadra, Sibenika, Makarske i Hvara; po onome ipak te sam mogao opaziti, i po obavjestima Sto sam dobio, njihova proizvodnja nije takva da zahtjeva osobitih mjera da se preduzme suSenje u velike, pomoéu sprava za suSenje, Sto se nebi za stalno izplatilo zbog velikih troSaka koji su tim skopéani, a jos bi se manje izplatilo kad bi se ta radnja htjela izvesti u velikom, namjerom da se prirede smokve kao zamjena kave, jer bi to puno zapalo, poSto se nebi naSlo smo-kava u dostatnoj kolikoéi za pravu tvornicu na obrtniókom temelju. Treba opaziti da je izmedju tezaka prilicno razsiren obicaj suSenja smokava na suncu te onda prodati plod prometnicima ili trgovcima, ili drzati jal upotriebiti otrebke, troSeéi ih za zajutrak su malo dro-pulje i kruha. Cieña je prostih smokava od 10—11 novéiéa kil, a priredjenih u bacvicama od 2 do 2 '/2 kg. od kakvih 30 novciéa kil. Na Hvaru, éije su suhe smokve bile jednoé toliko na jeku u Mlet-cima, sveudilj se o tom radi, ali ipak uvjek to manje, jer stabla od smokve neprestano izéezavaju da ustupe mjesto lozi. Istinabog da, gdje se nahodi smokva nemoze da stoji loza, koja viSe radja, ali mislim da nije shodno uniStiti sasvim smokve, koje mogu dobro rasti i uspjevati u nuzgrednim polozajima, pa liepo daju dobrih smokava i u suhim zemljama. Pomljivim izborom dobrih vrsti, pri-kladnih osobito za susenje, tanke kore, njezne, licpe zelene boje, i koje kad su razplacene prikazu mekéinu jednoliénu kao med, su