a
     Áko s' pravog obradjivanja tla prelazimo na pregledanje svijuh drugih grana naSih proizvoda, neéemo staluo zakasniti uviditi i os-vjedoèit se da i prihod ovih nije u obée uvjek kakav bi morao ili mogao biti, i da se raznovrstne odredbe poljodjelskog smjera imaju jo§ prihvatiti, da nzmognu dati onome te se § njim bavi, probitaka stalnijih i koji se bolje izplaéuju.
     Glavni upravni pojam ove radnje jest taman potreba da se poveéaju i poboljSaju naSi proizvodi, poéto je ovo eiglo sredstvo Sto nam poljsko gospodarstvo oznaéuje kao sjegurni ntjecaj 'da poljodje-lac bude postavljen u stanje da odoli potefckoéama krize koju prelazimo. Postignuée takva znamenita cilja zahtjeva rad prosvjetleni, neumorni i tezki, Sto treba susresti i svladati, zeli li se preporodjenje naSeg poljodjelstva, koje se u obée sada nalazi u loSim prilikama. Nije dakle da si ja predstavljam da ce se moéi, mjerama Sto predlazem u ovoj radnji, postiéi brzo, odluèoe, povoljne uspjehe i doéi do onog napredka, koji i ako je u obée zudjen, ne dade se poluéiti nego taman neprestanim radom, uztrajnoSéu, prouòavanjem, opazanjem i pokuSajima.
     Tpak po onome te sam mogo opaziti tekom mog obavjestnog putovanja po pokrajini, drzim da imam povoda misliti da poljodjel-ski rad odgovarajuéi sadasnjim prilikama poljsko-gospodarskim koji bi se razvio sa éistim namislima, naSo bi za stalno dostatne podpore sa strane veéeg dieia poljodjelaca veé uvjerenih o polrebi da se treba maknuti i uporaviti zdrava i razborita poljodjelska nacela üspjeh bi pak bio tim viSe osjeguran kad bi pokraj'nsko gospodarsko Viece bilo u stanju da sudjeluje svojim udruzenim organima, biva kotar-skim gospodarskim zadrugama, koje bi morale biti pozvane u prvom redu da iztaknu potrebe vlastitih predjpla i da se sgodno pobrinu, poSto, za gospodarsko-poljodjelska pitanja, mjenjajuéi se prilike od predjela do predjela, ne moze da bude nego samo jedan mjestni organ, skroz kompetentan da ih prosudi i da dade praktiéno i us-pjesno izvrSiti zgodne mjere za poboljSanje. Svadjajué predloge, koji ciljaju na promaknuce razvitka pojedinih grana gospodarstva uzeo sam, naravski, u obzir okolnost, da se sada ne moze racunati na su-djelovanje kotarskih zadruga. To ipak ne izkljucuje da kad bi §e ustrojile u pojedinim kotarima, mogio bi se njima doznaciti razne posle, ne predvidjene u ovoj osnovi, doéim je na svaki naéin polje Siroko, a rad toli tezak i raznovrstan, da nebi njima falila prilika da razviju znamenitu i plodnu radinost, stavljajuéi tako zemlju u po-sjed pravog i stalnog predstavnistva poljodjelstva, kakva ona baS treba da zgodno podigne, stiti i promakne vlastite poljodjelske interese