152
nos, a poznato je da zagorac ako mu samo iuba sredstva dopuStaju, ne otvara ni eigle brazde a da ne upotriebi tri i èetiri jarma volova, a da ih toliko zapregne za gonjenje kola ma koliko lagahna i na male daljine; kako smo pak vidjeli, govoreéi o livadama i pasnjacima, on obièno nemari da poveéa, a u obée, nije mu poznato, kako da ra-zumno postupa sa paSnjacima i livadama ; o znamenitosti gojenja do-brili krmnih bilina, o urednomn timarenju blaga u stali, nema, moze se reéi ni pojma, doèim se, uz rjedke iznimke, ne stara da priskrbj ikakvo zakloniSte ili utoéiste svojoj marvi, koja ljeti izlozena osa-mljenim paSnjacima, kamenitim i razkrcitim izvrgnuta^vakoj nepogodi i bozjem vremenu, primorena da trpi zedju, a osudjena zimi da svedj gladuje, ako ne skapa, nosi na sebi biljeg najizrazitijeg nazadovanja. Pridoda li se svemu ovomu da se stoéarski proizvodi ne upotriebe nego na naèin skroz prvobitni, a da se veéim dielom troSe, mora se priznati da je gojenje i timarenje stoke ovdje u pokrajini baS takvo kako sam ga gore opisao.
      Na nadopunjenje stanja naSeg stoèarstva, treba joS opaziti, da, usljed podnebnih i poljodjelskih prilika zemlje, ovce imaju najveéu znamenitost napram drugim zivotinjama, poSto ih po zadnjem popisu, ima ne manje od 61‘16 glava na svako 100 ha. ukupne povrSine i 99-20 na svako 100 ha. poljodjelske povrSine napram 7-19 dotiéno 10'72 glava goveda i 19*7 dotiéno 28‘6 glava velikog zuba, kako je bilo opazeno u poglavju obradjivanje tla.
     I zbilja, broj je ovaca u Dalmaciji veci nego u ijednoj drugoj pokrajini Oarevine, éiji je prosjek od 10-61 na svako 100 ha. ukupne povrèine i od 17-32 na svako 100 ha. poljodjelske povràine; broj je goveda naprotiv veoma nizi onome Sto imaju druge pokrajine, doöim prosjekom u Carevini ima 30 5 glava na 100 ha. ukupne povàine, i 46'98 na 100 ha povrèine agrarno upotrebljene, Dalma cija broji jedva 7-3 dotiéno 10'7 glava. Broj je krava osobito posve nizak, poèto dopire do 231 glavu na svaku 1000 glava goveda, doéim prosjekom u Carevini imademo 492 glave na svaku 1000. To je najoizi broj Sto biljeze pokrajine u Carevini, izmedju kojih Dalmacija u tom pogledu zauzimlje zadnje mjesto, tim vi§e Sto je on ovo zadnjih deset godina pretrpio obaljenje od 11-2 %> Sto je svakako imalo èinit oéutiti u ovo zadnjih pet godina nepovljan utjecaj na gojenje goveda, pa, kad bi imalo sliediti, iSlo bi se u susret kobnom preokretu za naSe poljodjelstvo, jer je broj krava veé preveé maleSan, a svakako nedostatan da zadovolji i preograniéenim i preéednim zah-tjevima poljskog gospodarstva.
     Napram broju krava, veoma je visok ili zanago pretjeran onaj bikova, poSto dolazi jedan bik na èetiri krave i na jeduu juniou,