RUDNIK
      Veoma malo mjesto, novoga je podrijetla. ali veoma po-godna polazna taika za uspon na planinu Rudnik. U povijesti se Rudnik spominje veé u 2 vijeku po Hr. U srednjem vijeku doseglo je ondje rudarstvo visok stepen razvitka, ali Turci do-SavSi amo, razoriSe rudnik i naselje. U poietku 18 vijeka osvoji princ Eugen Savojski Rudnik s tvrdavom, ali ga zadria tek do 1739 g. Turci. a medu njima i zloglasni zuluméar, bosanski ka-petan Mehmcd, stanovahu u tvrdavi iineéi velike zulume na-rodu u okolici, tako da se sva raselila. God. 1804 Karadorde osvoji Rudnik i zadria ga u svojoj vlasti do 1813 g. Rudnik s okolicom moie se smatrati srcem i iariStem srpskih bojeva za oslobodenje, jer su se u ono doba svi znatniji dogadaji zbivali ondje.
      Planina Rudnik, kao Sto joj i ime kazuje. obiluje razli-iitim rudama, kao galenitom sa srebrom, halkopiritom sa sre-brom, mispikelom sa zlatom i siebrom i olovnom rudom. Planina Rudnik je najviSa i najznafajnija planina u cijeloj Su-madiji i u Dunavskoj banovini, a izvoriSte je najvecih Suma-dijskih rijeka. NajviSi su vrhovi Rudnika: Veliki Sturac 1169, Mali Sturac 1159 m i Bijelo Poljc 1099 m. Visi su dijelovi planine obrasli starom hrastovom Sumom, a padine su obradene.
      Na podnoìju Maloga Sturca stoje razvaline R u d n i f-ke tvrdave, koju su gradili Bizantinci, a poslije su je Srbi dogradivali i preudeSavali. Oko tvrdave su ostaci naselja i tur-ske varoSi. Nedaleko je rùSevina crkve Mise, koju su vjero-jatno podigli rudari Sasi. Oko nje se razabiraju tragovi kufa i kaldrme ondaSnjega saskog naselja i poneko zapuSteno rudnicko okno. Maio daljc, u divnoj Sumi starih diinovskih hrastova, iz-vire rijeka Jasenica. koja u silovitim mlazovima izbija iz goro-stasnih stijena. obraslih mahovinom.
     Od mjesta Rudnika vodi sjeverozapadno kolski put do pod brdo Ostrovicu (800 m), iiji se kupast i stjenovit vrh :zdiic iz lanca humaka. Sa brda je lijep vidik. Na Ostrovici su ruSevine istoimena grada, starinskog podrijetla. a njegov osnu-tak narod pripisuje »Prokletoj Jerini«. Ostrovicu je vjerojatno 1454 g. osvojio sultan Murat II i razorio je. Na juznim padi-nama Rudnika je selo Gornje Crnuie s kuéom u kojoj je ìivio knez MiloS Obrenovié u zbijegu. poslije tragiino za-vrSena Karadordeva ustanka. U istoj je dolini, nesto istofno Manastir VraievSnica, koji je 1431 g. podgiao veliki felnik despota Durda Brankoviéa, Radié Postupovii, u narod-noj pjesm: zvani »Oblafié Rade«. Tu je Karadorde 1812 g. driao Narodnu skupstinu. Knez M.ilos je obnovio crkvu u iskon-skom obl:ku i podigao manastirske konake. U crkvi su zanim-ljive starinske freske. U njoj su sahranjeni: arhimandrit Me-
438