Bar je sjed:§te srpskog rimokatoliikog priraasa nadbisku-pa. U Barskoj luci — Pristanu — je posljednja stanica male, ali veoma zanimljive ieljezniike pruge, koja odavle prolazi ru-mantiinim krajevima uz velik uspon i mnoge osebujne vijuge do Virpazara na Skadarskom jezeru.
      Bar je prillino ìivo trgovaiko mjesto. Ima redovite paro-brodarske veze s jugoslovenskim lukama i s inostranstvom. Ne-kadainja turska tvrdava stoji danas u ruSevinama, jer su je 1878 godine Crnogorci sruSili topovima kada su osvajali Bar od Turaka. Pod starom tvrdavom leii danasnji Stari Bar. U Baru ima neSto malo nalaza iz rimskoga doba.
      Hotel Bulatovic.
      ObavjeStenja: Gradsko nacelstvo, Stari Bar.
ULCINJ
      Veoma lijep i zanimljjv automobilski put vodi iz Bara u Ulcinj (svakog dana poStanska automobilska veza, 2 s. voànje). Put vodi preko rijeke Bunara, lijevo krasan vidik na golemo gorje Rumije (1593 m). Na zavoju druma vidi se desno stara slikovita Kula paSina. a lijevo seia Vela Poda i Dobra Voda na padinama brda Muiibabe. Najjuzniji rumijski vis je Lisin (1380 m), i:je se pukotine i rasjekline dobrim dogledom lijepo vide. S puta puca krasan vidik na more. Na sjeveroistoku iskr-sava Medureika planina, a put skrece onda na jug. Za zalivom Kunjom dolazi se u mio humovit kraj Plofa Gorana, obuhvaca se Muzura planina i zavrSava u U 1 c i n j u.
      Nekada vazan trgovacki grad i rimska kolonija Olcinium. danas ima jos jaie istaknuto lice istofnjaike varoSi od Bara Veoma je zanimljivo staro trziste, Carfija. sa karakteristiinim turskim ducancicima (cepencima). Uz ovaj sasvim istocnjacki dio grada, novi dio grada poprima sve vi5e izgled zapadnih gradova, te se svake godine sve vise sili. Ulcinj se zapravo moie
317