Hvar
Dio luhe s lozom Une partic du port avec la Loge
Teil des Hafens mit Loggia
vijece i narodnu skupStinu, gdje se razvijao zdrav duh politiiki socijalni i ekonomski.
      Zbog veoma povoljna poloiaja hvarskoga pristaniSta, Hvar je ubrzo postao najvaínijom lukom na srcdnjem Jadranu. Njegova je luka uvijek bila puna lada svih trgovaikih naroda. a Venecija je odabra za zimovaliSte svojih brodova, pa je Hvar pretvorila u jaku tvrdavu.
      Ove veze « tudim narodima uéiniSe — kao Sto kaie mle-tatki patricij Giustiniani — te Hvar postade naprednim » kultur-nim gradom. Humanizam i talijanska renesansa ubrzo nadoSe na Hvaru svoje sljedbenike, sto se pokazalo u kulturnom i socijal-nom zivotu Hvara. Vec godine 1420 bila je na Hvaru laifk.i humanisticka Skola, a joS prije dominikanska skola. U 16 vijekj osnovana je kleriika Skola. JoS u 15 vijeku bijahu na Hvaru dvije odliine knjiiEnice: dominikanska i franjevaèka. U 17 vijeku bila je osnovana kaptolska knjiíjiica. koja je danas jedna od najvecih u Jugoslaviji. Godine 1608 bila je na Hvaru osnovana prva bolnica.
      Na Hvaru se osobito razvilo pjesniStvo. te je Hvar bio uz Dubrovnik u 16 i 17 vijeku najjacim ognjintern jugoslovenskc-knjiievnosti. Hvar je rodni kraj hrvatskih pjesnika Petra Hekto-roviéa (»Ribanje«), Hanibala Lucica (»Pisni ljuvene« i drama »Robinja«). Martin Bonetovié, autor odliine komedije »Hvarki-nja«, pjesnici Jeronim i Hortenzij Bertuiovici, MikSa Pelegri-novic, Ivan Parozié, Gracioza Lovriíevic, Franjo Boziéevií i Ivan Ivanisevié, svi oni daju Hvaru peíat mjesta s visokom kulturom. Iz Hvara su i uíenjaci Vinko Priboevic, autor djela »Povijest Slavena« (1525 g.), i diplomat, povjesniíar i romansi-jer Ivan Franjo Biundovic (rod. 1584 g.).
      Hvar je danas sjediSte drzavnih vlasti i biskupije, a kao ljetovaliSte i zimovaliSte stjeíe sve veéi glas i omiljelost, to viSe Sto osim bogatih darova, kojima ga je obdarila priroda, ima mnogo znamenitosti, koje amo privlace ne samo domace nego i
257