Omisalj Otok Krk Ile - Insel Krk
Foto
»Putnik«
rodne crkve zahtijevao upotrebu slavenskoga materinskog je-zika u crkvama. U borbi, koja se radi toga razvila izmedu do-macega i »latinskog« klera, Krk je postao srediStem interesa. I pored mnogih papskih zabrana, na Krku se i dalje sluiila sluiba Bozja glagolicom, a krcki biskupi potpomagali su taj pokret po-dizanjem samostana i neumornim misionarskim radom. Kada je u Hrvatskoj zavladao ugarski kralj Koloman, pade i otok Krk pod njegovu vlast. Po njegovoj smrti dopade Krk po drugi put mletackoga ropstva. Najsajnije doba u povijesti Krka je doba vladavine domaóih knezova Frankopana. Kada je zbog Krka doSlo do borbe izmedu Venecije i kralja Matije Korvina, Mlc-íanima pode za rukom da osvoje Krk i da zatoie kneza Frankopana. Taj se dogadaj jo5 i danas opisuje u narodnim pjesmama na Krku. Krk ostade u vlasti Venecije sve do njena pada (1797). Godine 1809 osvojiSe ga privremeno Napoleonove iete, a poslije ovih Habsburgovci. Oslobodenjem od tudinske vlasti 1918 godine pripade Krk svojoj materi zemlji Jugoslaviji. a s njime i ostali otoci Hrvatskoga Primorja, osim Cresa, Losinja i nekoliko ma-njih otoka, koji potpadose pod Italiju.
     Obala otoka Krka je veoma dobro razvijena, duga fé 194 km, ima viSe uvala i dobrih luka. Otok je skoro sav gorovit. Najvisi su vrhovi na juìnom dijelu otoka: Obrova (569 m), Beli Vrh (514 m), Ozljak (539 m), Diviska (472 m). Usred otoka diìe se Treskavac (373 m). Istocna je strana otoka gola i pusta, samo na Vrbniku zeleni se maslina i loza. Zapadni dio otoka obiluje biljem i sav je zelen, a najplodnijj je BaScanski zaton. gdje se kukuruz bere dvaput na godinu. Óvdje se uvelike gaje rajéice (crveni patlidzani). Stanovnistvo se bavi ponajviSe ra-tarstvom, ribolovom i pomorstvom. Znatno je i oviarstvo.
193