32 i lijepe pjesme iznenada odbijaju 0 strme stijene romantiínoga Bledskoga Grada (614 m), za kojim se dizu Karavanke, kao zaStitni veliki zid sa svojin* mocnim sivim gospodarom, pla-ninom Stolom, koja se u svoj svojoj ozbiljnosti oíinski smje-5ka veselom bijelom vijencu ho-tela i vila, svjetlucavih crkvica, zelenih alpskih éilimova i tam-nih, Sutljivih gorskih Suma. Na jugu strSi Bablji zob, pod kojim se krije bogat podzemní svijet krasota, a sa zapada, pre-ko tamnih kulisa alpske pra-Sume Pokljuke, gleda kralj slo-venackih Alpa, sijedi Triglav. Prijatelji prirode i turisti mogu s Bleda iíi na divne izlete i uspone, pune íudesnih krasota i uzitka. Tu je usred slóvenaíko-ga alpskog svijeta pravi Eldo- ,, , „ , rado za lovce i ribare, a ujedno roto A. Povhe . ,. . 1 lietovaliste za goste nairazma-Pogleá na Bled ien;.Jega ukusa. Vue sur Bled Ve¿ stari Rimljani pozna- Blick auf Bled vahu Bledsko Jezero pod imenom Lacus auriacus, a íini se da su na danainjem Gradu imali i svoju tvrdavu. Odmah za njima naseliSe se u ovaj kraj Slaveni (prije 595 g,); o tome nam svjedoíe staroslavenski grobovi na Bledu »Za Zaljami«, a ima ih i u Bohinju. Narodna priía veli, da je tu na otoku, u doba dok Slovenci bijahu jo5 pogani, stajao hram boginje 2ive. Prve pouzdane historijske vijesti od Bledu imam» iz g. 1004, kada je car Henrik II darovao briksenSkom biskupu sv Albuinu Bled, dakle Grad i 30 imanja u okolici, a Henrik III ta- koder i posjede u Bohinju. Sve je to ostalo u posjedu briksenSkth biskupa skoro 800 godina. Ljeíiliste se poíelo razvijati sezdesetih godina proMoga vijeka, kada je Svajcarac Arnold Rikli utvrdio vazne zdravstve- ne uíinke njegova poloíaja i podneblja. Rikli je ustanovio po- znato suníano i uzdusno ljeí.iliste na Bledu, koje je prije svjet- skoga rata imalo najveci ugled. Vaznost Bleda porasla je naroíito otvorenjem turske ze- Ijeznice (München—Salzburg—Villach—Jesenice—írst) g. 1906. Bled se kao svjetsko ljetovaliste i ljeíiliste dize u velike tek