sagraditi novo boraviüte u danaSnjem Splitu. Za vrijcme ranoga hriScanstva bijaáe Salona sjediSte biskupa, a kasnije i crkvcna metropola Dalmacije. Pod Dioklecijanom umrijeSe prvi biskupi Venancije i Dujam muienickom smrcu. Za seobe naroda grad ¡e mnogo patio od navala raznih divljih horda, a osobito u 6 vijeku od Gota. Moéni Bizant nije mogao sprijeíiti da Salona padne zrtvom navali bijesnih Avara, te je sav grad bio uniSten. N:kada se vile Salona ne podize kao grad. Doduüe, neposrcdna okolica Salone imala je izvjesnu historijsku ulogu poíetkom srednjega vijeka, ali su se preíivjeli bjegunci sklonili iza zidova Diokleci-janove palaie, a vladari novonadoülih Hrvata uzeSe za sjediSte Bihaé kod Trogira. Uza sve nevolje, koje su zadesile Solin, ipak daña- imamo lijepe vidljive tragove nekadaünjega grada, zahva-ljujuci neumornu radu nasega uíenjaka, arheologa msgra. Frana Buliéa.
     Najzgodnije je zapoíeti pregled rusevina i iskopina solin-skih od Nekropole, od tzv. Hortus Metrodori, 5to leíi suíelice ielj. stanice. Kao i sva druga antikna groblja, tako i ovo le/.i izvan gradskih zidina. Do sada je iskopan samo jedan dio duü nekadaínjega rimskog puta Solin—Trogir. Na sjcveru od ovog puta bila su zasnovana mala redovita groblja u prvom vijeku po Hr. Vec u najstarije doba uzeto je kamenje onih grobnica, §to bijahu najbliíe gradu, za pojacanje gradskih zidina. Kada je po-ietkom 3 vijeka sahrana mrtvaca uzela sve vise maha, jer se polagano gubio stari obièaj spaljivanja mrtvaca, sahranjivali su se mrtvaci u Nekropoli u kamenim sarkofazima ili u podzemnim grobnicama. Jedan od najstarijih i najljepsih sarkofaga je onaj, koji su Marina i Hermes posvetili svojoj majei Albiji Cali, Albi-íovoj zeni. Najkasniji i do dañas jedini otkriveni krSianski sar-kofag je onaj centuriona Flavija Valerijana, zapovjednika íete strijelaca. Uobiíajena zabrana nedopustene ponovne upotrebe sarkofaga raspisuje kaznu u zlatnoj gotovini, koja se ima piatiti crkvi.
241