OD TRIGLAVA DO JADRANA
    Najzapadnija banovina Kra-ljcvine Jugoslavije, Dravska Banovina (Slovenija) najbogatija je alpska pokrajina prirodnom sliko-vitoSéu i raznolikoSéu krajeva.
PruJa se od krajnjih istoinih izda-naka juznih Alpa, preko Krasa i niskoga predgorja prema panon-skoj ravnici. Juzne krefnjave Alpe sa Triglavom, najvisom planinom Jugoslavije, tvore na krajnjem za-padu krasan prirodni dijadem.
Goli vrhovi i lanci Julijskih Alpa, prelaze preko vsokih i Sumovitih visokih ravnica u kraske predjele j Siroku savsku dolinu. U krilu ju-goslavcnskih Alpa ima mnogo je-zcra, koja zadivljuju svojom lje-
potom, a okolnim krajevima daju naroiiti iar. Medu njima su najvaznija Bledsko, Bohinjsko Jezero i Ccrknisko Jezero, jedno od najznamenitijih jezera na svijetu.
       U sjevernom dijelu ove banovine proteiu se posljednji iz-danci srednjih Alpa u masivu Pohorja preko 60 km, te mjesti-mice dosizu visinu do 1500 m.
 Slovenka Une Slovène Slowenin
       Opéa karakteristika Sloveni je pitomi su brezuljci, koji se posvuda prostiru u Sirinu sa svojim bogatim vinogradima i voé-njacima, a na njima su posvuda posijane bijele, iiste kuce i one Sloveniji tako svojstvene male crkve na brezuljcima.
      Vec preko 400 godina stanuje u ovim krajevima zdravo, snazno jugoslavensko pleme Slovenci, nadaleko poznati sa svoje usluznosti i prijaznosti. Njihova marljivost i uzo-ran red mogu da budu primjerom mnogim zapadnim daleko na-prednijim narodima. Gorom i dolom ozvanja sa sviju strana ljupka slovenafka pjesma, koju Slovenci siino vole. Njihove su