I Hrrceg- novi Park Hotel Boka Trprzarija Salle à munger Speisesaal pomocu malteskih vitezova oteti Hercegnovi iz turskih ruka. Pa-dom Venecije dospio je Hercegnovi privremeno pod francusku vlast, a zatim pod Austriju, da se tek 1918 konaíno oslobodi i ujedini s jednokrvnom bracom. Zanimljivo je, da je u Her-cegnovome zivio portugalski pjesnik Flavio Eborense, kada je bio prognan iz domovine. Tu je napisao svoju elegiju »De exilio suo«. Razüíiti natpisi na starim kucama napominju vladavinu Turaka i Venecije. U gradu ima nekoliko lijepih pravoslavnih i rimokatoliikih crkava. Iduci na sjeverozapad stiie se preko pred-grada Sutorine i seia Igala na hercegovacku obalu Sutorinu, dok se na istoku preko malena zaliva i seia Meljina dolazi u Zele-niku, posljednju stanicu zeljezniike pruge Dubrovnik—Uskopljc —Hercegnovi—Zelenika. Hercegnovi ima jedjnstven geografski poloiaj: smjeSten skoro na krajnjoj taici naSega juga, zaltiéen visokim brdima od hladnih vjetrova, veoma je podesan kao ugodno zimovaliSte. Naprotiv Ijeti od rana jutra pa do sutona ugodan sjeverozapadni povjetarac, maestral, rashladuje uzduh od íege ljetnoga sunca, pa je Hercegnovi tako i veoma prijatno IjetovaliSte, tim viSe Ito ima nekoliko odliinih prirodnih kupaliSta. Rijetko se Jcoje mie-sto moie pohvaliti ovakvom klimom, za koju se moie s pravom reéi da je najblaia u nasoj domovini. Uz to su veoma prijatne ljetne bokeske noéi. U sjaju mjesefine Hercegnovi je na pogled kao neki divni bijeli grad iz price. Naravno, nijesu izostali ni vidljivi znaci ovako blage klime: bujna tropska flora. Dovoljno je pogledati éuveni park Hotela »Boka«, koji svojim izgledom napominje parkove hotela svjetskoga glasa, koji su razasuti po francuskoj Azurnoj obali, pa da se iovjek uvjeri, da rijeii nijesu dovoljne da opisu sve to prirodno bogatstvo i ljepotu. Ali Hercegnovi nije samo ljetovaliste i zimska klimatska stanica. On ima jednu osobitost. koja mu nad mnogim gradovima u svi-jetu daje veliku prednost, a to je, da je istovremeno zimi i od- 301