Nalazi iz prethistorijskoga i rimskoga doba jasno svje-doie, da je na zemljiStu danaänjega Zagreba bilo ljudskih na-selja davno prije, nego äto se Zagreb pod tim imenom spominje u povijesti. Nedaleko od danasnjega Zagreba nalazio se rimski municipij Andautonija, iije ime potjefe od panonskoga plemena Andautonaca, koji su imali svoja naselja na danasnjoj Laücini i u danaänjoj Vlaskoj ulici. Ovaj naziv potjeie od imena Lah, kojim su ondaänji Hrvati krstili sve narode romanskoga jezika. Prvi put se u povijesti spominje Zagreb kao grad 1134 godine u povelji ostrogonskoga nadbiskupa Felicijana, koju je ovaj izdao zagrebaikom biskupu Macilinu. Smrcu Petra II izumrla je dinastija narodne krvi, te Hrvati izabrase madiarskoga kralja Kolomana za hrvatskog kralja. Tako su Madzari nakon dugo-trajnih bezuspjeänih i krvavib borba mirnim putem dosli na vlast u Hrvatskoj putem personalne unije (1102). Zagrebom je kroz vijekove prohujalo mnogo íalosnih i radosnih dana. Najsudbonosniji dogadaji desili su se u 19 i u prvim decenijima 20 vijeka. God. 1809 do 1813 bili su mu na Savskome mostu susjedi Francuzi. U ovo doba bijaäe jedna od najmarkantnijih hrvatskih nacionalno svijesnih licnosti zagre-bafki biskup Maksimilijan Vrhovac (1787—1827), tvorac divnoga parka Maksimira. Do godine 1830 dozivio je Zagreb gotovo slom otpornosti Hrvata: bili su na putu da se otude od svoga roda. Tolika je bila moó njegovih neprijatelja. Ali zato je doiivio i narodno uskrsnuée prve kazalisne pretstave na svome narodnome jeziku, vidio je osnutak naäih najjacih narodnih ustanova. U to vrijeme razmahao se svom snagom veliki nacionalni pokret '»Ili-raca« (Gaj, Vraz, Demeter, grof Draükovic. i dr.). 29 jula 1845 zavio se Zagreb u crninu za zrtvama svoga narodnog uskrsnuóa, a godina 1848 donijela mu je hrabroga baña Jelaíica. borea protiv tudinske najezde, velikoga baña, koji je u prkos ondaS-njoj velikoj germanskoj moéi izdao novac sa svojim likom i s napisom: »Uspomena narodenja jugoslavjanske slobode«. Rodo-ljublje Zagreba nije mogao slomiti ni gvozdeni apsolutizam pe- Zagreb Sveuiilisna knjiznica Bibliothèque de l'Univer-sité Universitäts Bibliothek 104