koju su ovi pomorci imaii za svoje porodice. Stanovi su ukra-5eni svime Sto pomorac u tudem svijetu moie da nabavi. Po-morstvo je Boku podiglo ekonomski, ali i kulturno. A kada su se promijcnile prilike u svjetskoj pomorskoj trgovini, osobito pojavom parobroda i izumiranjem jedrenjaka, tada je pala i pomorska trgovina Boke, a s njom i blagostanje njenih stanov-nika.
    Tek potonjih nekoliko godina Boka se proiula svijetom kao balneo-klimatsko podruije, te danomice raste broj njenih gosti. Ono ito se godinama, iak i decenijima propustilo, sada se na-stoji to jaie popraviti. Boka stjeie sve vi5e zgrada i uredaja, koji odgovaraju savremenom turizmu, a u tome prednjaii prvi grad Boke, na koji nailazimo odmah, £im udemo parobrodom u zaliv. To je »Biser Boke Kotorske«:
HERCEGNOVI
      Suieliee vratima Boke diie se na nekoliko prirodnih te-rasa po obalnim humcima amfiteatralno uistinu bijeli grad Her-cegnovi, usred bujne suptropske vegetacije, okruzen i nadvisen starinskim tvrdavama i kulama: Spanjolom, Fortemareom, Sv. Kla-rom, koje su dijelom ostale iitave, a dijelom su u rusevinama.
     Hercegnovi je osnovao bosanski kralj Tvrtko I 1382 godine, a znatno ga je proSirio Herceg Stjepan Vukiié, pripadnik bogu-milske sekte, te je i grad dobio danaSnje ime P<> ovome vojvodi, koji je u njemu stolovao. Hercegnovi bijase glavni grad Travu-nije i Zahumlja, koje kasnije dobise zajednicki naziv Hercegovina. Po smrti Hercega Stjepana pade Hercegnovi u turske ruke i Turci osnovaSe tu sandiakat (1483 godine), te se u njemu odr-ia5e pune dvije stotine godina. Mleianima je dodu§e po§lo za rukom da pomocu spanskih vojnika preotmu Turcima grad (1539 god.) nakon teske i ogoriene bitke — iz toga doba potjeie i da-naSnja tvrdava Spanjola nad gradom kod sela Srbine — ali vec nakon jedne godine morade se grad predati osmanlijskom voj-rkovodi Hairedinu Barbarosi. Tek 1687 g. mogia je Venecija
Herceg— novi
Polled iz parka Hoiela Boke
Vue du pare de P Hotel Boka
Blick vom Park des Hotel Boka
    300
......I