fani period trajao samo do pofetka prvoga milenija pr. Hr. te su iz toga doba najvainiji nalazi ostaci ku¿a na kocima (soje-nice) u Ripíu i u Donjoj Dolini. Do danas se nije mogio usta-noviti, kakva je podrijetla bio narod. koji je tu stanovao u ono doba. ali jedno je pozitivno, da su lliri nosioci halStatskoga ze-ljeznog doba. Iz ovoga potonjeg doba nadeni su najbogatiji ostaci na Glasincu u veliku mnoStvu. Na prijelazu iz 4 u 5 v’.jek dodoSe amo Kelti i tu se pomijesaSe s nekojim ilirskim pleme-nima. Jedna od tih mjeSavina bijahu Japodi oko rijeke Une. O tome svjedoie oltari plemenskih glavara bogu Bindu kod Pri-livice blizu BiSia.
      Krajem 3 vijeka pr. Hr. sukobiSe se bosanski i hercego-vafki lliri prvi put s Rimljanima, koji nakon dvjestogodisnjega krvavog rata konaíno pokorjSe sva ilirska plemena na terito-riju danasnje Bosne i Hercegovine. Mnogobrojni ostaci kaStela, rimskih drumova, hramova, banja i u kasnije doba sagradenih hriSóanskih crkava i dr. (bazilika u Zenici), dokazuju dokle je sve bila doprla rimska kultura u ove krajeve. U 5 vijeku 3,0 Hr. pofe slabiti rimska prevlast. Nastaje nemirno doba navala germanskih i mongolskih naroda, koje se stasava tek u 6 i 7 vijeku dolaskom slovenskih plemena.
      Od dolaska na Balkan pa sve do poietka 12 vijeka Sloveni nijesu u Bosni stvorili posebnu oblasnu drzavu. Tek poslije ■mrti Konstantina Bodina (1101 g.), kralja srpske oblasti Zete, kada se zetska drzava raspala zbog borba oko prijestola, poie se Bosna organizirati u zasebnu drzavu, da se lakSe odbrani od nad:ranja Madzara. Tvorac bosanske drzave bijase Kulin Ban (1180—1204). Njegovim nasljednicima nastojali su Madiari na-metnuti svoju prevlast pod izlikom, da jz Bosne treba protjerati bogumilstvo, te je mnogo vremena proslo, dok se Bosna oj acala i tek za Tvrtka I Kotromanovica (1354—1391 g.) Bosna se oslo-bada tudinske stege. Tvrtko je postao prvi kralj Bosne, okru-nivSi se, kao potomak izumrle dinastije Nemanjiéa njihovom krunom u manastiru MileSevu na grobu sv. Save 1377 g., za kralja srpske ¡ bosanske zemlje. Po Tvrtkovoj smrti nastadoSe borbe plemstva i raznih pretcndenata na prijesto, u koje su se upletali Madìari i Turci. To je najposlije dovelo do pada Borne pod Turke (1463 g.). Turci su Bosnom vladali preko 400 godina, pa su joj u mnogoiem udarili istoinjafko obiljeiie. Sa starim bosanskim plemstvom. koje je primilo islam i zadr-ialo ne samo stara imanja. nego je steklo jo5 i nova, preSao ;e u islam d:o prostoga naroda i time zadobio sva gradanska prava : zaititu pred zakonom, dok je drugi dio naroda, koji se nije btio odreéi vjere svojih pradjedova, smatran nekom vrstom rob-Ija — rajom U 17 vijeku pocelo je nazadovati tursko carstvo. Potkraj toga vijeka izgubila je i Bosna svoje posjede u Slavo-niji. Liei i Dalmaclji. pa je ostala skoro u istim granicama sve
334