Rijekom Crnojeviéa plove parobrodi Jadransko-Skadarske Plo-vidbe, koji imaju svakog dana vezu s poStanskom automobil-skom prugom, te prevoze putnike u Skadar. Ovdje vec prevla-dava dalmatinski tip kuca, a tako isto i mediteranska flora razvija ovdje svoje iudno bilje. Nad Rijekom se dizc preko vode visok brijeg Obod, gdje je nekada bila ne samo prva cr-nogorska, nego uopce prva u Evropi poslije Gutenbergovc stamparije. Jednom su Crnogorei u nestaSici puSfane municije, stijeSnjeni od Turaka, siili slova ove stamparije u puSiane metke-Zaista iin vrijedan epopeje! Toliko je ovaj narod ljubio svoju slobodu, da je za nju bio spreman na pregaranje, pa i na to, da pregori za ono doba najveéu i jedinu kulturnu ustanovu ove vrste. (Poredi lijepu Senoinu pjesmu: »Crnogorska 5tamparna«f.
                   Rijeka Crnojevica tefe mnogim zavojima do uSéa u Ska-darsko jezero. Obiluje ribom i divljom peradi, a njena pobofja pruzaju krasan. romantican spalir. kao Sto ga mozda pruiaju tek poneke rijeke juìnoamerifke dz.ungle. Rode, iaplje, pelikani, divlje patke oblijecu parobrod na putu, dok para vodu prolazeéi izmedu bijelih vodenih ruza j drugog vodenog bilja. Putovanje parobrodom ovim krajem ostaje nczaboravno. Na brdskim padi-nama unaokolo niiu se seoca, ruSevine i crkvice sve dok se ne-daleko od sela Njive ne ude u sjeverni ugao Skadarskoga je-zera. Nekoliko kilometara dalje prema kopnu vidi se na humu negdaSnja tvrdava i sjediSte kneza Iva Crnojevica — Zabljak, a za njim plodna Podgorifka ravnica. Na jugu od kastela lef.e romantifna ostrva Vranjina i Lesendra sa starim ruSevinama, manastirom i dr., te ovoj jezerskoj panorami daju poseban iar. Ovdje je najbogatiji jezerski ribolov. Jezero ima prosjeinu Sirinu od 12 km, a prostire se prema jugoistoku u duiini od 40 km. Dubina mu je malena, te mjest:mice jedva prelazi 6 m. Sjeverne su obale obrasle rogozom i gube se u golemim moiva-rama. Silan je dojam na pogled veliianstvena vijenca arban-skih planina. koje u pozadini tvore krunu ovoga divnog pej-saia. Ploveii dn 1 je Skadarskim jezerom rtiie se u maio prista-niSno mjesto Vir. U naSoj nacionalnoj povijesti proslavilo
                                                                      Ulcinj
320