Samratin Kup aliste Bains Bad
Lapad
     BRDO SRD (412 m). Od gradskih kapija Pila i Ploïa vode dva jednako duga pjeSafka puta na brdo Srd, na kojera se negda dizala od Francuza sagradena tvrdava Imperijal, koja je sada rusevna i zapustena. Odavle je krasan vidik na Dubrovnik, na Gruí i na more. Na jugoistoku pruza se pogled sve do OStrog Rta na ulazu Boke Kotorske, na istoku na visoku planinu Orjen (1895 m), u Hercegovini.
     SAMOSTAN SV. JAKOV. Kroz predgrade Ploie stiïe se do drevnoga manastira sv. Jakova (iz 13 vjjeka) na putu u Cavtat. Manastir leïi na stijeni, koja strmo pada u more. Kroz samostansku kapiju i desno od manastira stiïe u podivljalu baltu i do puta nad morem, odakle puca lijep vidik na Dubrovnik, na Lokrum i na more. Svuda naokolo raste bujno suptrop-sko bilje: paome, iempresi, agave, opuntije i dr. U stijeni pod samostanom more je izdublo magiénu Spilju Betinu, koja je duga 64 m, Siroka 38 m, a visoka 24 m. Svoje ime »Magiina spilja« dobila je otuda, Sto je ovdje matematik Ghetaldi vrSio pokuse lomljenja svijetla, a narod je to smatrao magijom i matematika madioniïarom. Vanjske su stijene spilje obrasle ruzmarinom. UnutraSnjost spilje, gdje voda izvodi divnu igru boja, moie se pohoditj samo íamcem (iz gradske luke 1U sata voznje).
     OTOK LOKRUM vidi raniji opis Lokruma.
     IZVOR RIJEKE OMBLE (íamcem iz Gruía za 1 sat, iz gradske luke 3% sata, tamo i natrag). Lijepa je voznja od u5ca Omble, koje je vise nalik na morski zaton, nego na usee rijeke, uz rijeku pored obala, koje objluju bujnom vegetacijom. Duboki zaton s kristalno-jasnom tamno-modrom vodom opkoljen je str-mim kraskim stijenama, te uz krasnu tropsku flora daje neobiïno slikovit i iaroban prizor. Vozimo se mimo mjesta MrkoSice, gdje se nalazi ljekovito jodno sumporno kupaliste. mimo Petrova Scia, Sv. Stjepana, Obuljena i Rozata. U ovomu potonjem franjevacki samostan i lijepa crkva na humu. U pozadini diïu se gorske kose
291