spomenuti Gospu (Madonu), koja je postavljena u horu (vene-cijanska skola 16 vijeka). Sjeverno od Mauzolujea postojala je do nedavna stara Biskupija iz 17 vijeka. Kada je stradala od pozara, uklonjeni su njeni zidovi i tada su na tomu mjestu otkriveni dijelovi starin-ske uliine kolonade. Gotika 15 vijeka, koja je unesena iz Venecije u Dalma-ciju, dala je veiini historijskih palaia u Splitu karakteristican izgled. God. 1433 sagradena je Opéinska vijecnica na danaSnjem Narodnom trgu, u kojoj se sada nalazi Etnografski muzej. Ori-ginalna je ostala samo loia u prizemlju, a sve ostalo je kasnije nadozidano. Od privatnih palaia onoga vremena vrijedno je po-gledati palaiu dalla Costa (kasnije Katalinii), s lijepom kvadri-forom u Zarkovoj ulici; zatim palaiu Ivellio s kapijom, ure§e-nom grbom. Na palaii u gotskom slogu u Subiéevoj ulici lijep je portai sa zabatom, u kome se vidi porodiini grb drzan od dva andela. Od gradskih utvrda iz 15 vijeka saiuvala se mletaika kula (netaino prozvana Hrvbjeva kula). Ova kula, koja je Fran-cuskoj obali davala osebujan izgled, zaklonjena je sada velikom modernom zgradom. Za kulom je malena plokata otmjena, sta-rinskog izgleda. Nju zavrsava proielje palaie Milesi (sada Pez-zoli). Usred plokate je spomenik splitskoga narodnog pjesnika i humanista Marka Marulica '(■(• 1524), rad kipara Ivana Mestro-viia. Na Francuskoj obali je samostan braie Minorità (sada vei modernizovan!), a uza nj crkva sv. Frane s nadgrobnim spome-nicima historiiara Tome Arcidakona i pjesnika Marka Maruliia. Tu je i krasan Dom Jadranske Straie. Mjestimice se vide ostaci utvrda »basiuna« (bastiona) podignutih negda u obranu protiv Turaka. Veoma je zanimljiva u predgradu Velom VaroSu crkvica sv. Nikole »de Collegaci«, koja je negda imala kubu na ietiri stupa. Crkvica potjeie iz ranog srednjeg vijeka. Znamenita je crkvica sv. Trojice (IX vijek) nedaleko od Poljuda. Sada je u priliino ruscvnom stanju. To bijase mala okrugla zgrada sa sest polukruìnih apsida. Nedaleko od ove crkvice diie se usred tamnih iempresa zvonik sa franjevaikim samostanom — Poljud. Po ulomcima reljefa s pleternom ornamentikom reklo bi se da tu jos u ranijem srednjem vijeku bijase neka crkva. U Poljudu su grobovi ilanova najodliinijih porodica grada Splita. Njihovi su nadgrobni spomenici sad uzidani u po-boinim stijenama manastira. Medu ovim nadgrobnim spomeni-.cima vidimo i onaj biskupa Tome Nigera (t 1527), a u samo-stanskoj se knjiznici iuva njegov portret, rad glasovitoga slikara Lorenza Lotta. U knjiznici se iuvaju i dva velika horala, koje je fratar Razmilovic god. 1675 uresio rijetko lijepim uresima. U crkvi ima jo§ nekoliko lijepih i zanimljivih oltarskih slika, a naj-zanimljivija je jedna, na kojoj je Muhamed naslikan kao bra-nilac neoskvrnjenog zaieca Bogorodice. Priia veli, kada su Turci 234