digne novu palaíu za stalan baravak. Gríki majstori podigose na mjestu danasnjega Splita velifanstvenu carsku palaíu u ob-liku vélikoga vojniikog tabora sa sjajnim i raskolnim sobama, s toplim kupeljima, mauzolejem, sa knjiinicom itd. Tu je Dio-klecijan proveo ostatak svoga zivota, i tu je umro (3i3 g). Kada Avafi 615 g. bijahu razorili Solin, nastaniSe se izbjeglice iz ovoga grada na otoke i u tada veí opustjelu Dioklecijanovu palaíu. Time b:8e udareni temelji novome gradu Splitu. Po od-lasku Avara ostadoSe Hrvati u ovim krajevima i naselile se u blizini razorenih i opustoSenih gradova. Romani se vracahu sa otoka i naseljavahu Dioklecijanovu palaíu dalje. Ovo je na-seljavanje trajalo oko 200 godina, i za to doba nemamo ni-kakvih podataka. Kako su se Hrvati ovdje stalno naselili i íi-vjeli u miru i slozi s romanskim stanovniltvom, zapoíela je u Dioklecijanovu gradu krajem VIII stoljeéa reorganizacija crkve-noga íivota. U to su doba Hrvati bil veé napredni u kulturi, te sU hrvatski vladari u 9 vijeku podigli mnoge crkve, od kojih se razvaline i ostaci jo8 i dañas vide u okolici Splita (Bihaí, Ruzi nice, Solin), kao 5to ih ima i na drugim mjestima. Kada je izu-mrla narodna kraljevska dinastija, preMa su prava hrvatskih kíaljeva na nosioce ugarske krune. Tako je i Split s ostalom Dalmacijom dospio pod vlast ugarskih kraljeva. U borbama ugarske krune i Venecije za posjed Dalmacije Split je pocctkom
           14	vijeka preSao privremeno u mletaike ruke, ali ga je poíet-kom 15 vijeka osvojio vojvoda Hrvoje i proglasio se vojvodom grada Splita. God. 140. prijede Split s Trogirom u trajan posjed Venecije, koja je njime vladala sve do 1797 god. Veí poéetkom 16 vijeka podigoüe Mleíani oko Splita évrste zidine, ali su po-íetkom 18 vijeka sruSene. Predgrada: Veliki VaroS, Dobri, Ma-nul i Luíac nastala su naseljavanjem izbjeglica, koji su amo do bjeíali pred nadiranjem Turaka. Iako su Turci dugo drzali u svo-jim rukama tvrdavu Klis, ipak im nikada ni je pollo za rukom da zagospodare Splitom. Poslije Mlecana nadode austrijska vla-
Splií
Francuska obala Le Quai Fran^ais Der Franzós-Kai
Foto
D. Stühlcr