Ozalj
Grad, Zrinj skih
Chateau
des Zrinjski
Schloss
der Zrinjski
Foio L. Gricsbach
stratistu u Wiener Neustadtu, 30 aprila 1671, a zenu mu i djecu Nijemci zatoéiSe i baciSe u tamnicu. S njime pogibe i ÌSurjak mu Fran Krsto Frankopan, posljednji od roda Frankopana. Ózalj je opustio, njemaèki ga casnici oplijenise skoro sasvim. Ozljem zavlada tudinac: najprije Ugarska, a zatim austrijska kamarila. God. 1720 unirti pozar veci dio grada. Iste godine dobi Ozalj grcf Perlas, koji za to otstupi kralju svoja imanja u Italiji, te cnamo bise prognani sinovi kneza Rakocija. Od Perlasa prijede Ozalj kupom god. 1766 u vlast grofova Bacana. Grofovi Per-lasi mnogo su gradili i pregradivali u gradu Ozlju, a neSto je gradio oko 1780 i grof Bacani, koji dade gradu danaSnji ko-nacni oblik. God. 1872 prodadose Bacani Ozalj knezu Thurnu i Taxisu. Nova je uprava grada malo marila za nj, pa su i ne-koji noviji dijelovi poruseni, a stara pokucstvo otpremljeno je u Regensburg i druge dvorove kneza Thuma. Grad je svakim da-nom svej viSe propadao. Mala kula iz XV stoljeca ostade bez krova, a tako i ulazna kula, prepustene svojoj sudbini.
      Ovako zapusten i prazan grad darova knez Thurn i Taxis 1928 godine druzbi »Brace hrvatskoga zmaja«, koja ga marom svoje brace i prinosima naroda obnovise i uredise za ljetovaliSte. U Ozlju ima 32 udobno namjeStene sobe, éitaonica s obiljem novina i iasopisa i velika knjiznica. U jednoj prostoriji iuvaju se razne uspomene na Zrinske i Frankopane, a u drugoj historij-ske zastave i kulturno-historijske uspomene. Veoma je zanimlji-va zbirka starinskoga oruzja, medu kojim su i dva topa vojske Zrinskoga u Legradu (1663). Tu je i Zrinska kapelica, galerija slika itd.
      Vrijedno je pogledati Ozaljsku spilju, predhistorijsko groblje i zrtvenik Smiielj kod Trescerovca.
       Oko grada je ureden sjenovit perivoj, kojim se dolazi na prijatno i udobno kupaliSte na Kupi. Za razonodu ima tu i ca-maca. Prilika za pecanje ribe, kuglana, kofije na raspolaganje.
M3