KURSUMLIJSKA BANJA
    U blizini rijeke Toplice, na obalama njene desne pritoke »Banj-ske rijeke«, lezi KurSumlijska bania (500 m nad morem). Kroz klanac Banjske rijeke vodi kolski put Kur-Sumlija—Pristina, a u skoroj bu-duénosti ima tuda da prode ie-ljeznicka pruga NiS—Kursumlija—
Banja—Pristina. Romantiini klanac kod banje proSiruje se u ietve-rouglastu kotlinu, koju sa svih strana opkoljavaju Sumoviti visovi.
Vise same banje ulijeva se Prepo-laèki potok u Banjsku rijeku.
    KurSumlijska banja ima done-kle sualbinsko Dodneblje s malim atmosferskim pritiskom, s odnosno nizom godiSnjom temperaturom i osrednje velkim atmosferskim ta-lozima i osobitom intenzivnoScu zrakova suncanc svjetlosti.
    Ostaci staroga kopna u obliku kristalasta terena opkoljavaju ba-zen rijeke Toplice skoro sa svih strana: sa sjevera ga ograniiavaju veliki kristalasti masivi Jastrepca i Lepenca, sa zapada veliko bilo Kopaonika. S juga se dize Petrova Gora. Udolina bazena rijeke Toplice bila je plavljena morem u paleozojsko i u kreta-cejsko doba. Odatle tu velike naslage kretacejske i paleozojskr formacije. U tercijaru su dio udoline zaprcmila slatkovodna jezera, te im nalazimo tragove izmedu seia Male Piane i Ploi-nika u obliku prostranih jezerskih terasa. Erupcija vulkanskih stijena u podruiju Kopaonika krajem kretacejske epohe, a vie-rojatno i pocetkom tercijera, dirnula je i bazen rijeke Toplice, te tu ima na viSe mjesta eruptivnih stijena.
      S balneoloske tacke gledista posmatranje geoloSkog sastava, iako je povrsno, daje zanimljive podatke: izvori se pojavljuju ondje, gdje se prekida jedna i poèinje druga forma-cija. Pojava izvora ima nesumnjivu vezu s tektonskim linijama — pukotinama i rascjepima. Prisustvo znatnih kolicina sadre svjedoii da su u prijasnje vrijeme hidromineralne pojave bile mnogo vi Se izradene.
      SadaSnji izvori nalaze se na obalama Banjske rijeke, 10 km jugozapadno od mjesta KurSumlije. Okolina je lijepa,
Sicevski klanac Passage-Sicevo Siccvo-Schlucht
473