JUGOSLOVENSKI JADRAN
      Od u5ca Reiine u Kvarner pa sve do uSéa Bojane, koja je svakome Jugoslovenu ostala urezana duboko u sree jo5 od bal-kanskoga rata 1913 godine, kada je jedan dio jugoslovenskoga naroda po prvi put smjelo izaiao s oruzjem u ruci pred lice cijeloga svijeta da utvrdi nezavisnost svoga mora i time svoju ekonomsku i politiiku nezavisnost, prostire se najljepSi biser gradova i seia; niíu se lijepa ljetovaliSta, kojiina i najrazma-zeniji svjetski putnici priznaju nenatkriljive predoosti pred mnogima, toliko razglaSenim mondenskim ljetovaliStima i ku-paliStima svijeta.
      Vjekovima napaceno Hrvatsko Primorje, okrunjeno kra-snom jelovom Sumom, koja se u gornjem dijelu Primorja dize do Risnjaka (1528 m), do Bjelolasice (1535 m), a niìe Senja do Maloga Rajinca (1699 m) i do Babina vrha (1798 m), njeguje na svojim grudima cvijet krasnih primorskih balneoklimatiinih stanica, gdje gosti sa svih strana svijeta traie odmora, zabave i razonode u ljetnim i zimskim danima. Nijesu poSumljeni svi ovi vrhovi. Kamene su to glavice, gdjegdje i gole, bladne, ostre hridi, koje stoje na pretstrazi velikoga Dinarskog lanca, kao sto su nekada slavni Senjski Uskoci stajali na mrtvoj strazi Slovenstva prema Zapadu. Ove su gore posve kraskoga karak-tera, a takve su im i rijeke. Mnoge rijeke na sjeverozapadnoj strani Bakarskoga zaliva potjeiu negdje od podzemnih i gor-skih potoka Gorskoga Kotara. A da je karakter cijeloga Primorja kraski, dokaz je i to, Sto su se eto i na otoku Krku stvo-rila slatkovodna jezera: Jezero j Ponikve. Kras sa svojim iz-dancima spaja Jugoslovenski Jadran s njegovim zaledem. Si-roki trijaski pojas crnogorske obale i Juzne Dalmacije ukrstava se u Boki Kotorskoj s tereijarnim tvorevinama vapnenca i kre-dasta skriljavca, koji se prostire cak do u Istru. 1 kao Sto je priroda obdarila ovu uistinu jedinstvenu obalu krasotama i svi-ma dobrotama vanjskoga prirodnog carstva, tako je nastojala da je obdari i drugim blagom: plodovima zemljine utrobe. Mrkof! uglja ima u mnogim mjestima: Djeverske, Dubravica, Kolane (na Pagu), Ruda kod Sinja (bitumozan ugalj), Rudusa, Siverié. Strmica (5500 kalorija), Siritovci, VeluSic (5500 kalorija). Sva
171