Bag. Njegovo danaSnje ime potjeie od krbavskih knezova Kar-lovica (Nikola. Butko, Toma, Pavao i Karlo) koji mu 1387 da-doSe povelju, u kojoj su bile obilje&ene granice grada. Godine 1525 nadrijeSe Turci u Karlobag, te ga poruSiSe i tu zapaliSe sjajnu palaiu Kurjakoviéa. Veéinu stanovniStva odvedo§e u rob-lie, a samo se mali broj spasio bijegom. I Mleiani su svim si-lama nastojali da se grad razori, jer su se onamo cesto sklanjali senjski Uskoci. Konaino je Mleianima pollo za rukom da ostvare svoju ielju (1616 god.). Dok je jol sva Lika i Krbava bila pod Turcima, praoci danalnjih Karlobazana naseliSe Karlobag i okol-na seia te su dugo uznemirivali Turke svojim ratnim poho-dima. Po oslobodenju Like od Turaka stade grad lijepo naprc-dovati. God. 1710—1713 sagraden je u Karlobagu kapucinski manastir. UnutraSnjost je izradena od hrastovine. Samostan ima dragocjenu knjiinicu s preko 3000 knjiga i vile vrijednih slika, medu kojima je najvrednija »Posljcdnja veiera«. Slika ie ve-lika 2X4 m, a razlikuje se od originala Leonarda da Vincija i u tome, Sto se na njoj nalaze 14 osoba. U zupnoj crkvi (iz god 1764) nalazi se srebrna monstranca od Paola Moscolija, umjet-niiki izradena. a na crkvenom stropu su ietiri krasna reljefa. U crkvi ima zanimljiv starinski zapis, iz koga se vidi, da je u tridesetgodilnjem ratu udruzena francusko-Spanjolska mornarica napala Karlobag.
        U potonje doba Karlobag se uvelike podigao kao kupalisno mjesto. Ima krasno kupaliste sa 40 kabina, ali se ovo neprckidno
189