krune, a u njemu se èuva komad lubanje sv. Vlaha. Zlatna bi-zantinska ruka s koinadom kosti iz desne ruke sv. Vlaha, komad kosti ovoga sveca izraden u zlatnom filigranu. Lijepo raspelo od Donatella i raspelo od maslinovine, rad Marina Radice. Velik pehar s bogatim ukrasima srebrna glava prvomuienika Stjepana iz 9 vijeka, srebrni grudni ko5 sv. Augustina itd. Istoino od Vel. Gospe nalazi se Biskupska palaia. Neda-leko odavle na jug stoji jezuitska crkva Sv. Injacio, koja je bila podignuta 1699—1725 u baroknom slogu po Pozzovim na-crtima, a odmah do nje nekadaSnji jezuitski samostan, u kojem se sada nalazi vojniika bolnica. Uz gradsku kapiju Ploce stoji Carinarnica (Divona), nekadaSnja kovnica novca. Stara je to gradevina iz 15 vijeka u gotiikom slogu. Prcdvorje na pet lukova sa stupovima po svoj prilici potjeée od kojega Michelozzova uSenika (1516 g.), a nad srednjim prozorom stoji lik sv. Vlaha. Ova zgrada ima dvoriSte (avliju), koju je vrijedno razgledati. Uz Carinarnicu je starinski Zvonik, podignut 1520 god. u romansko gotickom slogu. te je nekada sluzio za straiarnjcu (Luiu). Tu je i znamenita icsma iz g. 1438. Iza carinarnice, izaSavsi u luku, vidimo Dominikanski samostan, koji je bio podignut 1303—1306. PopevSi se stubama stiiemo u samostanrku crkvu. U samostanskoj su zgradi spretno sjedinjena tri sloga: gotiiki, romanski i renesansni slog. Crkva je podignuta u 15 vijeku, te ima veoma zanimljiv portal. U crkvi ima nekoliko veoma uspjelih oltarskih slika. Na prvomu oltaru lijevo Tizijanova Marija Magdalena izmedu sv. Vlaha i andela s malenim Tobijom i zavjeStafem Puciéem i slika sv. Dominika od jugoslovenskoga slikara Vlaha Bukovca. Na oba oltara, desno i lijevo od glavnoga, slike Nikole Dubrovianina (Ragusinus), i to na lijevom oltaru Marija i svetitelji, a medu njima sv. Vlaho s modelom grada Dubrovnika na ruci. Lijevo od crkve ulazi se u lijep hodnik u prijelaznom slogu iz 14 vijeka, pred kojim se u dvoriStu nalazi starinski bunar iz g. 1623. Uz sakristiju se nalazi crkvena riznica, u kojoj ima veoma zanimlji-vih i nadasve li jepih rukopisa i slika od Lorenza Credija (1459— 1537), Nikole Dubrovcanina (1513) i dvije slike nizozemske skole. Zanimljiva je kaptolska dvornica sa slikom Nikole Boiidare-viéa iz 1513 godine. Dubrovnik Hotel Impcrijal 288