OTOK LASTOVO Po gcografskom poloíaju ovo je najjuiniji od otoka sred-nje Dalmacije s istoimenim glavnim mjestom. Godine 997 osvo-jíla ga je Venecija te je Lastovo bilo pretvoreno u prah i pepeo, a njegovim stanovnicima dopustila je Venecija da stanuju samo u unutraSnjosti otoka. Kasnije je otok Lastovo pripao srpskim kraljevima, koji ga nakon kratka vremena ustupiSe Dubrovniku. Lastovo je kasnije bilo skoro iste sudbine kao i ostaLi dalmatin-ski otoci. ali je Rapallskim ugovorom 1920 g. pripalo Italiji, pod iijom se vlaSiu jol nalazi. NERETLJANSKA DOLINA Neretljansko podruíje moívarna je ravnica na donjem toku i na u5éu rijeke Neretve. Nekada su se ljudi bojali ovoga kraja zbog moivarne groznice, ali je te opasnosti skoro sasvim nestalo, otkako je 1881 g. izvrSeno uredenje rijeke Neretve i sanacija njene doline. Ipak se moie savjetovati onima, koji zbog lova i historijskih znamenitosti pohode ovu dolinu, da se imuniziraju manjim dozama kinina. Osobitost neretljanskoga podruija tvore brojna, veoma zanimljiva obalska jezera, koja obiluiu moívarnom i vodenom divljaii tako. da su za lovce pravi Eldorado. Tu caruju nesitì (pelikani), iaplje, diviji labudovi, liske, Sljuke i divlje patkc U jezerima se ne moie kupati, jer obiluju pijavicama. Putujuéi parobrodom iz Makarske u Metkovié, prolazimo pored ovih jezera i vidimo Jezero Parilo, J. Modrié, J. Mlaku, J. Glogoiko. J. Dragafu i J. Modrooko. Urcdenjem i sanacijom Neretve pretvorena su velika podruija u plodna zmljiìta. Tu su fitava velika polja prosa i kukuruza. voénjaci i vinogradi. Neretva obiluje plemenitim ribama. ponajviSe pastrvama, a ima i rijefnih rakova. Iduii uz Neretvu prelazimo iz jezerskog podruija u plodnu ravnicu, a na njezinu najsjevernijem kraju lezi mjestance Vid, stari rimski grad Narona. U okolici ovoga malog mjesta naslo se preko 150 natpisa iz rimskoga doba, koji svjedoèe, da je Narona nekada bio znatan trgovafki grad, da tako refemo, glavni grad rimske juine Dalmacije. Dañas je Vid samo maleno siromaSno selo s mnogim ostacima minule rimske veliíine. U svakoj kuéi ima ugradenih dijelova nckadasnjih palaia, a kada se kopaju temelji za nove kuée, nailazi se na ostatke starih zidioa. U Vid se moie doci iz Metkovica pjeske ili kolima (dobar kolski put), a iz Opuzena famcem uz Norin, pritok rijeke Neretve. U starom i srednjem vijeku bijahu stanovnici neretljanskoga podrufja smioni gusari, strah i trepet Jadranskoga mora. 270