ta mjesta daju preko 100.000 tona uglja na godinu. Aluminij: Dilj, Velusié, Kalun, Trboienje, Krusevo, Okrug (na Ciovu), Umci. Rab, a na mnogim otocima ima ga. a da se i ne iskoriScuje. Izvoz boksita je oko 80.000 tona na godinu, a najviSe ga izvoze u Nje-maiku. Asfalt: Paklina kod Vrgorca. Sadra: Tepljuh kod DrniSa. 2iva: Spií (prosjefni sadrzaj barita 18%). Kamenolomi: Selce i otoci Srednje Dalmacije. Mramor: u UneSiéu. Morska so: na otoku Pagu i kod Stona, a neSto i na Rabu. Izvor MokoSice kod Dubrovnika pohode mnogi reumatici, a ta voda uspjeSno lijeii i koinè i zenske bolesti (morske i blatne kupke, hidroterapija). U Splitu su glasovite sumpome kupke.
      Podneblje je na Jugoslovenskom Jadranu drukiije od pod-neblja u njegovoj pozadini. Vruca i suha ljeta, a ki§ne zime. U sjevernoj je Dalmaciji podneblje slièno onome u umjerenom pojasu, dok je naprotiv podneblje juzne Dalmacije skoro pot-puno tropsko. U sjevernim krajevima je snijeg rijedak gost, a u juinim krajevima ga skoro nikada i nema, a ako kadgod i pane, topi se 2im dodirne tlo.
      Jadranski krajevi Jugoslavie pripadaju sredozemnoj fiori. Zelenilo traje skoro cijele godine, a tek nekih 10 sedmica na-stupa i ovdje neka vrsta izumiranja zelenila, ali biljke nikako ne gube svoj iar. Vci u januaru poiinje uspon proljetnih sokova. a oko Sv. Tri Kralja pojavljuju se pfvi pupoljci. U februaru je veé sav kraj ukraSen proljetnim ruhom, a u hladnijim predjelima poiinje cvat najkasnije u mjesecu martu.
       Razni prethistorijski nalazi. koji su se na§li po dalmatin-skim spiljama, svjedoèe da su tu bila ljudska naselja joS u ka-meno doba. U prvim poéecima historijskog vremena stanovahu tu keltska plemena, a kasnije Iliri. Oko 400 god. pr. Hr. spominju se na obali i na otocima feniika, grfka i sirakuska naselja. Iliri su dugo godina pod slavnom kraljicom Teutom vodili ogorfen rat protiv Rimljana s promjenljivom srecom, dok konacno po-slije bitke kod Promone ne potpadoSe pod rimsku vlast. koja s<.-ovdje trajno uivrstila tek 12 g. po Hr. Velicanstvena i sjajna kultura, koja se na ovim obalama razvila pod rimskim gospod-stvom (tako Primorje i Dalmacija bijahu na glasu kao najboga-tija rimska kolonija) pade dolaskom istocnih Gota i nadiranjem Huna. Pod carem Justinijanom potpade Dalmacija pod bizantsku vlast, a kasnije pod franaíku i grcku. Poslije nadiranja Avara (610—640) naseliSe se u Primorju i sjevernoj Dalmaciji Hrvati, a u juznoj Srbi. Pofetkom IX vijeka utvrdila se hrvatska drzava. Hrvati zavladaSe morem. a 997 godine zapoèe rat s Mletackom republikom, koja zagospodari Dalmacijom. Ali vec 1053 oslobodi je Petar Kresimir. koji se proglasi kraljem Hrvatske i Dalmacije Otada Dalmacija i Primorje bijahu tokom cijeloga srednjeg vi-
172