inostrane turiste, jer je kuiturni ìivot Hvara ostavio svoje olo-dove potomstvu ne samo u knjizevnim nego i u umjetniikim dje-lima. Napredan iovjek htio je da iivi u izobilju, koje odgovara njegovu oplemenjenu duhu. Zato su hrvatski plemiéi i mjeStani dizali krasne palaie, javne i privarne, velebne hramove i zvonike, ■mramorne oltare, gdje smjestiSe slike velikih majstora onoga doba. Mnogo se tih spomenika saiuvalo do cjanas u tolikom broju da se i za Hvar moie reéi, da je pravi muzej umjetniikih uspo-mena Prije svega treba spomenuti Stolnu crkvu u lombardskom slogu iz 12 vijeka, koja je po nacrtima iz g. 1549 bila obnovlie-na krajem 16 i poictkom 17 vijeka. Deset krasnih oltara od bo-jadisana mramora s lipim slikama i skupinama uresa tvore divan umjetniíki vijenac oko lade. Na glavnom oltaru je slika pape i inuienika Stjepana, a djelo je slikara Palme Mladega (1554— 1628), posljednjega dobrog majstora slavne venecijanske Skole. Slike na ostalim oltarima su od majstora venecijanskoga seicenta i settecenta. Osobito je krasna slika u Bogorodiiinoj kapelici »Majka Boija sa sv. Josipom« djelo Domenika Ubertija iz g. 1692. Naroiito treba spomenuti raskoSni oltar u Hektoroviievoj kapelici, izraden od krasna mramora s lijepim podnoScima i re-Ijefima. Hor je krasno djelo Markantonija Veneta iz g. 1572. U lijevom ulazu nalazimo dva neobiino lijepa reljefa, jedan od neznanog kipara iz svrSetka 14 ili poietka 15 vijeka, a drugi od G Osinija. Krasno je majstorsko djelo tabernakulum glavne lade od Mlefanina Lorenca Vivijanija iz g. 1700. Od velike su umjetniike vrijednosti dva velika svijeénjaka iz g. 1674 na ula.zu u Hektoroviíevu kapelu. U sakristiji ima mnoStvo dragocjenih predmeta: krasna biskupska palica iz g. 1509, djelo domaéega rezbara Pavia Silvia iz Knina; poprsje sv. Stjepana. hvarskoja zaStitnika, iz 17 vijeka. kalei hvarskog biskupa Tome Tomazinija (1428—1466), koji je bio papinski poslanik kod bosanskog kralja Stjepana TomaScviéa; zatim planeta i pluvijal iz 15 vijeka s vcoma krasnim figuralnim vezom, plaSt posljednjega mletaèkog duida i mnoge druge dragocjenosti.
       Franievaiki samostan i crkva, osnovani 1461 g., puni su slika velikih majstora. Crkveni ulaz je krasan renesansni rad. a Madona u polukrugu nad pragom je jedan od najljepSih reljefa onoga vremena. Kaiu da je to rad kipara Franieska della Robbia Crkva ;ma sedam oltara, od kojih 5est imaiu slike do-brih majstora. Na glavnom oltaru ima osam slika Franieska a Santa Croce (1516—1584) i jo8 11 slika na drugim oltarima. Zatim su tu veoma dragocjene silke Giacoma Palme mi., Giacoma da Ponte nazvanog Bassano (1510—1592). Martina de Benedictis iz g. 1599. Znamenita je golema slika »Tajna veiera« od floren-tinca Matije Bosselija (1578—1650), autora slavne slike »Davi-dova pobjeda« u galeriji Pitti.
       U srednjoj kapeli pred glavnim oltarom je grob pjesnika
258