tkanicc na Krscu, pruia se jedan od najljepSih panoramskih vi-dika, Sto ih ima igdje u Evropi. Nj Svajcarska se ne moze po-hvaliti ovako veliianstvenim vidikom. Sa svake od 32 tkanice. koliko ih ima od Kotora do Krsca, pruiaju se krasni vidici u dubinu i u daljinu: na Boku s njenim romantiinim otocima, na visoke planine KrivoSija, a vec s gornjih serpentina puca pogled na debelu puiinu Jadrana, dok se s najgornje tkanice otvara pogled, kojem u svijetu nema ravna. Dojam je tako golem, da se fovjekova srea hvata nekakva nesavladiva sila jezive veli-ianstvenosti.
     S Krsca stiie se ponajprije na NjeguSe, malo miesto, ali poznato s odliina sira i suhe svinjske butine (Njeguski sir i njeguSki prSut). U NjeguSima je rodna kuca nekadaSnjeg kralja Nikole I. U NjeguSima je prolazna stanica pred »Grand Hote-lom NjegoS«, a odavle za 15 min. hoda sigasta spilja Bojanovica, koju vrijedi pogledati.
     Dalje vodi put preko Bukovice (1247 m), odakle puca krasan vidik na crni lanac kraskoga gorja na sjeveroistoku prema NikSiiu. a na jugoistoku preko Skadarskog jezera na arbanaske planine Prokletije. Desno ostaje Lovéen. Odavle se silazi po-stepeno u prostrano Cetinjsko polje, te se ve£ naskoro s Lov-éenskih istocnih padina (Dubovik) vide cetinjske kuée.
      Cetinje leii na visokoj ravnici (672 m), opkoljeno sa svih strana visokim gorama. Mjesto vodi podrijetlo od manastira Sv Bogorodice, Sto ga je 1485 osnovao knez Ivo Crnojevié, a ka-snije je slui,io crnogorskim vladikama za sjediSte. Ali danaSnje cetinjsko naselje poielo je zapravo tek kada je vladika Rade (Petar II) podigao svoj konak »Biljardu« i time dao potstreka daljem gradenju kuia. Ovo malo mjesto, £isto i uredno, presi-jecaju dvije Siroke i duge ulice od sjeverozapada prema iugo-istoku. a medusobno ih spaja nekoliko popreinih kraéih ulica. Cetinje ima lijep gradski park pred dvorcem negdaSnjeg crnogor-skog prestolonasljednika Danila, te nekoliko monumentalnih gradevina, od kojih su nekoje historijski zanimljive.
      Usred Cetinja je ietverouglastj trg Pazar s glasovitom iesmom »Obzovicom«, a malo dalje nadesno. u prostranoj ulici, stoji stari Dvor, negdaSnji konak kralja Nikole. a danas Mu-zej, sa zbirkom oruìja, galerijom slika i dragocjenim arhivom. Suielice Dvoru nalazi se rodna kuia Kralja Aleksandra I Uje-dinitelja. U sredini ulice podignut je spomenik poginulim bor-cima za ujedinjenje 1918 godine. Do starog Dvora nalazj se mala, ali zgodna Dvorska kapela. Malo dalje je Biljarda, ne»:-dasnji konak vladike Petra II. a ime nosi po prvom biljardu. Sto ga je pjesnik-vladika dao smjestiti u konaku. Odmah za Biljar-dom, podno Orlova krSa, stoji Manastir sv. Petra I sa svetitelje-vim moStima. U predvoru crkve i pred crkvom pod arkadama poiivaju brojni clanovi kraljevske porodice Petroviéa i Kara-
312