andezita. Izmedu Brestovaíke i Zlotske rijeke proteze se i grana do Krivovirskoga Timoka, druga Crnorefka kòsa, po kojoj su isto tako razmjeiteni nizovi i skupine vulkanskih bregova. Na jugu ove vulkanske oblasti najznafajniji je niz vulkanskih bregova, Sto se odvaja i povija izmedu Rtnja i Tupiznice, pa izmedu Boljevca i Planinice ide k Timoku. U Crnoreckoj vulkan-skoj oblasti su najbolje ofuvani oblici reljefa, koji je karaktc-ristiian za vulkanske bregove. To su sve sama plastasta i kupasta brda, koja se tu i tamo niiu u redove, a drugdje opet sastaju u skupine bez reda. Kako se u visini i velifini medusobno mnogo ne razlikuju, to daju ovom kraju poseban izgled. NajljepSi se primjeri nalaze u okolicj Brestovaéke Banje. Rijedak je banjski gost, koji ne bi bio ofaran poloìajem banje i ljepotom njene okolice. Ma na koje brdo u okolici da se uspnemo, pruza nam se vidik najljepSih i najraznovrsnijih prirodnih ljepota. Po-svuda naokolo brojna brda, zelene njive i livade i fudnovato talasasto zcmljiSte.
      U bliioj okolici banje odlikuju se na pogled ljepotom dva brda: sa sjeverne strane fuka Srejln (486 m) i s juine strane fuka Boiur (587 m). S ovoga potonjeg brda vidi se sva okolica. NajviSa su brda: VrSka fuka. Tupiinica. Rtanj. Ma-Ijenik. Zlotske i Homoljske planine, Crni Vrh, Kriveljski Kr5, Sto, Bufjanske planine i Deli Jovan.
      12	km na zapad od banje nalazi se varoiica Zlot, s fuve-nom sigastom spiljom, koju je vrijedno pohoditi zbog njenih lijep:h stalaktita i stalagmita.
      Kroz samu banju teku rijeke Pujica i CrnovrSka rijeka, te se pod srediStem banje sastaju u Banjsku rijeku.
Podneblje je ovoga ljefilista subalpinsko i veoma povoljno. Nema jake zime ni velikih vrufina. Okolna Sumovita brda zakla-njaju banju od jakih vjetrova, te je uzduh stalno svjei s do-voljno vlage i bez pra5:ne. Srednja Ijetna temperatura iznosi 22,5® C. Vjetrovi su umjereni, a prevladavaju istofni i zapadnì. T.jeti viada u banji ugodna hladovina iz okolnih suma.
      Krasne su Setnje po lijepoj, romantifnoj okolici i bliskim Sumama.
      Brestovafka je banja najstarija banja u Srbiji, te u njoj i danas ima zapisa iz doba turske vladavine. Banju su pohodili: Knez MiloS Obrenovié, kneginja Ljubica i mnogi drugi ugled-nici onoga doba. Iz doba turske vladavine safuvani su bazeni br. 1 i 2, te stari i mali konak, dvorac kneza MiloSa, zatim dvo-rac kneza Aleksandra Karadordevifa iz 1856 g.
      Uporedo s prirodnim ljepotama i historijskim uspomena-ma, banja se odlikuje i brojem i snagom toplih mineralnih izvora, koji na dosta usku prostoru usred banje izviru skoro na svakom koraku. Svi su izvori prirodni, a izviru iz pukotina an-
460