Split
Hiepmann :
Rekonstr.
Dioklecijanove palate Palais Dioclétien Dìokletians Palasi
Foto »Arhiv za propagandu Jadrana«
davina. Split se naglo dizao i napredovao. Dobio jc ieljezniiku vezu sa Sibenikom i Kninom. Premda je austrijska vlast uvclikc potpomagala talijanstvo u Dalmaciji, hoteéi time potisnuti tei-nje Dalmacije za nacionalnom slobodom i skrcnuti ih na sasvim drugi borbeni pravac, ipak se Split i u nacionalno-politiikom pogledu toliko podigao, da ni sama austrijska vlast nije mogia sprijeiiti polaganu, ali sustavnu pripremu Splita za dogadaje 1918 godine, kad je Split s ostalom Dalmacijom postigao nacio1-nalnu nezavisnost sjedinivSi se s ostalim svojim bratskim zcmlja-ma u Kraljevinu Jugoslaviju.
       Otada Split napreduje veoma brzo, postaje ne samo naj-veéi grad Dalmacije, nego i njen privredni i kulturni ccntar, a njegova vainosi u svakom pogledu doéi ie nesumnjivo do puna izraza onda, kada bude ieljeznicom vezan sa svojim prirodnim zaledem, s Bosnom i preko nje sa cijelom istocnom Jugoslavi-jom.
       Razne vladavine, od Rimljana pa sve do najnovijega do-ba, ostavile su vidne tragove svoga rada u Splitu. Kulturc raz-nih razdoblja oliiene su u ovomu gradu u nebrojenim spomeni-'ima. Najznaiajniji spomenik Splita je svakako Dioklecijanova palaia, od koje je i potekao danainji Split.
    DIOKLECIJANOVA PALACA. Po carevoj zapovijedi sagradio je neki graditelj Grk oko god. 295—305 ovu palaèu, koja je po prvotnoj namjeri trebala da bude raskoSan stan cara Dioklecijana. Spoljasnjim oblikom ietvorine i unu-trasnjim tlorisom, kao i upravnim smjerom glavnih ulica pot-sjeca nas ova palaia na starorimski vojniiki tabor. Gradena jc od braikoga kamena. Danas stanuje unutar zidova ove palaie preko 3000 ljudi u nekih 300 kuca najraznovrsnijeg oblika i izgleda u labirintu ulica i uliiica. Cudno se doima protivnost zelenih prozorskih zaslona »grilja« s onim starim, ozbiljnim
229