Dubrovnik
 s Lokrumom Dubrovnik et Vile Lokrurn Dubrovnik unti die Insel Lokrum
       Rumenilom prelivene stijene, zasiéene snaznim bojama, kao da su upile sav iar sjaja veiernjeg sunca, a na njima visoki stari bedemi drevne rcpublike bruje, katkada uz simfoniju morskog romona, katkad opet uz glasni urnebes morskoga mlata, priíu o svemu onome Sto se iza bedema skriva i Sto stvara sviiet za sebe. Sav Dubrovnik stoji u velikoj cvjetnoj basti, kroz koju gdjegdje izbijaju Sumice. Tu cvate zlatna zutilovka, maveni i bijeli levkoj, ruíiíasti i krvavo crveni olcandar. A u gradu niiu se dostojanstvene visoke palaie, crkveni zvonici i druge javne zgrade,- sve u najrazlicitijim slogovima. Reklo bi se, da kroz njih provejava duh starih dubrovackih pleraiéa, gospara, kojj kroz ove vjekovne zgrade hoée da nam jo5 jednom pokaz.u, da su cuvari starih tradicija i da im nijesu mili novi, moderni skokovi. Imaju i pravo. Nijedna tekovina moderne tehnike u svoj svojoj golemosti, ne moie se isporediti s veliianstvom, koje izbija iz ovih drevnih gosparskih djela.
       Onaj Dubrovnik, koji pripada proposti, bio je osebujan tip u nizu razvitka dalmatinskih gradova, jer ga je za to ospo-sobio njegov poloiaj na medi istoka i zapada. Dubrovnik je jedan od onih starih gradova, koji stvorise svoju politiiku slo-bodu na osnovima socijalne zajednice. Zato je valjda i rekao jedan glasoviti crkveni propovjednik: »U ovom utoiiStu slobode ¿ini se da je Rim produiio svoj zivot«. Od svih dalmatinskih zajednica, koje su zivjele £ivotom slobodnih republika, Dubrovnik je bio jedini, koji je vjekovima znao, makar i po cijenu svoje materijalne koristi, ocuvati slobodu i nezavisnost. Sva okolna dalmatinska podrucja morala su se konaèno pokoriti i postati sastavni dijelovi raznih mocnih drzava, od kojih bi jedna jedina bila dovoljna, da slomi otpornost maloga Dubrovnika. Ali Dubrovnik je imao jednu veliku silu, svoju unutraSnju, na kojoj se osnivaSe njegova snaga. On je zivi primjer odricanja materijalistickoga shvacanja zivota i svijeta. Njegovo samo-prijegorno nastojanje i teznja za jedinom i najviSom svrhom, za slobodom, ponikoSe iz dubine dubrovaike narodne duSe. Dubrovnik je proizvod pretapanja slovenskih i romanskih ele-
279