Zagreb Naro duo kazaliste Théatre National National-thealer
•desetih godina ni ponovni nasrtaji germanizacije. Nikose velikani znanosti i knjiievnosti, ostvarila se zamisao velikoga biskupa Strossmayera: otvorenje Jugoslovenske akademije. Zagreb je v dio u svome krilu Eugena Kvaternika i slavnoga bana Ivana Mazuraniéa, pjesnika narodnoga junaStva. Otvorilo se i hrvatsko (Strossmayerovo) sveuciliSte. Zagreb je i dalje u narodnoj samo-svijesti vodio zestoku borbu protiv svih napasti madiarske poli-t ke. Prezivio je teiike dane velikoga rata i doiivio slom Austro-Ugarske monarhije i oduüevljenje naroda, kada je 1918 godine proglaseno ujedinjenje Jugoslovena.
      Od toga vremena Zagreb se naglo razvija i cvate. Danas je on druga prijestonica Jugoslavie i dostojan pretstavnik nasih narodnih nastojanja na kulturnom i ekonomskom polju, tako da veé na pogled ovoga krasnog grada svaki stranac mora iskreno priznati, da na5 narod kroii putem velike buducnosn.
     Znamenitosti: Glavni kolodvor, cvoriSte velikih evropskih i jugoslovenskih ieljezniikih pruga. Dvije treiine jugo-slovenskoga trgovaikog i putniíkog prometa s inostranstvom odvija se na ovome kolodvoru, koji je snabdjeven svima potre-bima i udobnostima za putnike. Impozantna zgrada Ho tei a Esplanade s veoma lijepom i prostranom terasom, S r e-diSnji ured za osiguranje radnika, Univerzi-.tetski botanièki vrt, koji sluzi ne samo Skolskim svrhama, nego i odmoru gradana. Sveuiilisna knjiinica s ne-brojenim dragocjenim rukopisima i ispravama i sa preko 300.000 djela. S ovom je knjiznicom spojena Kaptolska knjizmca i veoma skupocjena grafièka zbirka, u kojoj su pretstavljeni mnogi stari slavni majstori. U istoj zgradi nalazi se Drzavni arhiv (ra-nije Hrvatski zemaljski arhiv) osnovan 1643 god., u kome je sa-iuvana najbogatija zbirka dokumentarnih izvora za povijest Hrvatske i susjednih zemalja, te mnogobrojni porodiini arhivi. Umjetniiki paviljon sa Gradskim muzejom (otvoren íetvrkom i nedjeljom od 10 do 1 sat). Jugosloven-
105