iak je rastanak s Plitvifkim je-zerima a uspomena, koju pone-semo sobom, ostaje zauvijek du-boko urezana u naSoj dusi.
      Sesnaest äto veiih äto ma-njih jezera, s obiljem veselih i nestasnih pastrva, leie u dvije skupine krasnih modrih i zelenih terasa jedno pod drugim i pru-. iaju se u duiini od 8 km s juga na sjever, te se slijevaju jedno u drugo u fudnovatim i razno-vrsnim slapovima (vodopadima) i kaskadama. Opkoljavaju ih ze-leni Sumoviti bregovi i brda, visoka do 1280 m, 5to se divnira bojama zrcale u glatkoj vodenoj povrfini. S juga i sa zapada poniru Crna Rijeka i Bijela Rijeka u Proäcansko jezero, a iz najsjevernijeg jezera Novakovi-ceva Broda, teie Korana put sjevera. Cudnom i na pogled divnom igrom boja, udubinama poput fjordova. nebrojenim vodopadima, uzduhom punim ozo-pa Plitvifka jezera dofaravaju zemaljski raj.
      Najromantifniju panoramu daju cetiri najniia jezera, Sto se dubokim klancem provlafe medu strmim visokim zidovima gorskih stijena, da svoj put zavräe krasnim dvostrukim vodoDa-dom Plitviikoga potoka s visine od 78 m. Ovdje se u slikovitoj dubokoj guduri stapa Plitvifki potok s najdonjim jezerom, koje se buinim valovima razbija o gromade hridi, te onda iz ovog jezera istjeie pod imenom Korane, koja teie dalje medu strmim vapnenastim i dolomitnim stijenama, fas polako i tiho, fas opet niz divne pjenuäave vodopade. Otprilike u sredini jezerskoga ianca nalazi sc jezero Kozjak (536 m), drugo po velifini medu ovim jezerima, a na njemu romantifni Otok. Kozjak je dug
3	km, Sirok 600 m. a najvefa mu je dubljina 45 m.
      Teren Plitvifkih jezera je prilifno prostr-.n, pa bi stoga bilo dobro, da se oni, koji zele pohoditi ova jezera i nauzivati se 5to viäe ljepota u 5to krafem vremenu, drie ovih pohodnih pra-
                1'oiu L. Gritk'bacb Plitviika jezera Let lacs de Plitvice Plitvicer Sren
      Polazi se od hotela niz vodu desnom obalom jezera Koz-
158