Sustik
Granica na Rjecini
La frontière sur la rivière Rjetina
Grenze am Rjeiina-Flusse
Foto »Putnik«
jeka uzrokom svada i borba izmedu Mlctaka i Madiar-ske. Poslije 1301 godine osvojiSe Mlecani skoro cijelu obalu, izuzevSi slobodne republike Dubrovnik i Poljica, a dio zaleda naSih obala pade s nekoliko primorskih gradova u turske ruke. Mirom u Campo Formiju 1797 godine potpade Dalmacija poi austrijsku vlast, a 1809 zavladaSe cijelom obalom Primorja ì Dalmaeije Franeuzi (Provinces Illyriennes), 1814 vraia se opet austrijska vlast, dok nije konaino 1918 godina donijela oslobo-denje od tudinskoga jarma.
SU5AK
      Na samoj granici Jugoslavie i Italije leii SuSak, najsje-vernija jugoslovenska Iuka na Jadranu i polazna taika za plo-vidbu jugoslovenskim Jadranom i za razne luke Sredozemnog i Cmog mora i Atlanskog oceana. SuSak leii na lijevoj obali ro-manticne rjeiice Rjeiine. Maleni pograniini most, dug 35 m, dijeli SuSak i Rijeku, a ujedno i obje driave. Granica teie sre-dinom toka Rjeiine, a zatim tzv. mrtvim kanalom, gdje pred sa-mom suSaikom lukom skreie desno i prolazi ispred jednoga dijela same Rijeke. SuSak se moie podijeliti na tri glavna dijela: luiki. poslovni i kupaliSni, te gornji dio ili Trsat.
      Prije rata bio je SuSak predgrade Rijeke, te njegova luka za sam Su§ak nije bila od naroiita znafenja, jer je s rijeikom lukom sacinjavala jedan luiki sistem. Po ratu SuSaika luka do-lazi sve vise do izraiaja i poprima sve vece znaienje, pa po pro-metu postaje jedna od najvaznijih luka Kraljevine Jugoslavie. Uz samu luku, na Melti i na Brajdici, prislonjena su golema skla-dista drvenog materijala. To su najveca skladista izradena dr-veta na cijelom sredozemnom bazenu. Susak je sjediSte velika broja parobrodarskih drustava, medu kojima stoji na prvomu
173