skom visokom ravnicom granifi druga visoka dolina PaStrovici. Najbliie je mjesto obali S v. Stefan, koji kao i Budva pruza izgled maloga otoka, jer ga s kopnora spaja sarao uska prevlaka. Grad je opkoljen starinskim z'dinama, a kako je otoiic bregovit, pruza na pogled divnu sliku s malom crkvom, koja sc usred grada diie na uzviSenijem mjestu. Na kopnu, na samoj gorskoj padini nalazi se zanimljivi manastir Praskvica. I ovdje okolica obiluje vofem, a sam zaliv daje moguinosti razonode, jer je zaista lijepo prirodno kupaliSte. JuJno odavle je manastir Reievié na malenu humu. U srpastom zalivu leii prijatno ljeto-valiSte i morsko kupaliSte Petrovac (KaStel Lastva) sa sivim planinama u pozadini. Pred samim zalivom strie iz mora dva otoka na hridima: Sv. Nedjelja i Katie. Za Petrovcem se zemlji-§te nastavlja u malim bregovima sa starom Kulom BoSkovica iz turskih vremena. Maio dalje nailazimo na velik zaliv, koji Rt Ratac dijeli na Spiiki zaliv i na Barsku luku. Nad Spiiom se dizu na golemoj stijeni ruSevine stare tvrdave Haj-Nehaj, a zi njom se otvara plodna barska nizina.
                 U Budvi: Hotel Balkan, H. Beograd. Gostionica Fabris. Privami st?.novi.
                   U ostalim mjestima gostionice i prvatni stanovi.
                  ObavjeStenja: Gradsko nacelstvo, Budva.
                    BAR
                  Nad zalivom okruien maslinicima i historijskim starinama leii stari grad Bar, poznat joS kao rimska kolonija pod imenom Antibar um, valjda stoga Sto lezi sufelice talijanskomu Bariju. Stari grad ima izrazjt turski karakter. Ima jo5 uvijek jednu tursku moSeju i jednu muslimansku Skolu. Novi grad ima veé zapadnjafko lice.
                  Lijepe setnje vode iz Bara do ruSevina manastira Rotaii, onda do nekadaSnjega kraljevskog ljetnikovca Topolice, i u krasne zalive Mrkovice i Sunju s ljepim prirodnim kupaiiStima.
                                                                        Sv.
                                                                   Stefan
316