Bitolj bijaSe vec u 11 vijeku sjediSte episkopije. 1382 g. pade u turske ruke, te su zatim ovuda prolazile velike osmanlij-ske vojske. U tursko je doba Bitolj slovio kao vaìan vojniiki
i	trgovaiki grad. U 18 vijeku Bitolj je mnogo stradao od arban-skih pljaikaSkih pohoda, ali nikada nije izeubio svoj pun zna-iaj, te je jo§ prije svjetskoga rata imao 85.000 stanovnika. Godine 1894 otvorena je ìeljeznièka pruga Bitolj—Solun. Svjctski rat je skoro potpuno unistio ovaj napredni grad, te danas broji tek oko 40.000 stanovnika. U Bitolju ima pravoslavna bogoslo-vija, nekoliko srednjih skola, i niz strucnih i nii h Skola. Srpsko-pravoslavna episkopija ima 33 manastira, a medu njima nekoji imaju veoma dragocjene umjetn:ike starine. U samomu gradii ima ietiri crkve Os:m toga je tu i jedna rimokatoliika crkva
i	29 moSeja.
      Cetiri kilométra daleko od Bitolja stoji manastir sv. Kri-stofor i jedan izvor mineralne vode.
      Bitolj je polazna tacka za uspon na Perister (2600 m) i na Kajmakialan (2521 m), koji je postao slavan sjajnom pobjedom jugoslovenskoga oruija u svjetskome ralu, koje je donijelo slobodu naSoj Velikoj Ujed'tnjcnoj Domovini.
     U Zagreb u, dne 18. augusta 1933.
503