gari, kojj tu ostadoie sve do 1019 g.
Zatim je Srijem opet mijenjao go-spodare, dok nije potpao pod srp-ske vladare i pod njima ostao sve “3 do katastrofe na Kosovu 1389 g. I :}. poslije toga dolazio je Srijem pri- f vremeno u srpske ruke, u njemu S vladahu srpski despoti, ali pod po- Jis kroviteljstvom Ugarske. God. 1462 popaliie Turci ciò Srijem, ali tek nakon mohaike bitke 1526 g. zavla-daie njime trajno sve do karlovai-kog mira 1699 g. Tada Srijem pot-pade pod Austriju i pod njom ostade sve do oslobodenja 1918 g.
    Kada su Srbi primili hriiéansku vjeru, nastao je i kod njih pokret da se odaju monaikom zivotu. Taj je pokret hvatao sve vile maha i srpski su vladari gradili manastire za kaludere, a sebi zaduzbine. Kada su Turci za svojih nadiranja uvi-djeli, da su manastiri rasadnici srpske kulture i nacionalne svijesti. Fruska Gora F®1® IJ- l’opov nemilostivo su se obarali na njih Crveni Coi i uniitavali ih. Ovdje treba istak-
nuti svijetlu cinjenicu iz naie narodne proslosti, koja nam sluzi na iast: Odmah poslije ¡zuma itamparske vjeitine (oko poiovine 15 vijeka), kada se jos daleko nijesu stampom bavili mnogo prosvjeéeniji narodj zapada i sjevera, bavili su se naii kaluderi Stampanjem knjiga. Prvi srpski stampar bijaie kaluder Makarije, koji je radio u prvoj srpskoj stampariji zetskoga go-spodara Durda Crnojevica (1490—1496 g.) na Obodu (nad da-naSnjom Rijekom Crnojevica u Crnoj Gorj). Pred nadiranjem Turaka skloniie se kaluderi iz Srbije u druge krajeve, noseéi sa sobom sve ito je vrijedno i dragocjeno. Tako su se mnogi nase-lili u Fruikoj Gori i tu osnovali danainje fruskogorske mana-stire (osim Krusedola i Hopova, koji su tu postojali joi prije). Kako ovi manastiri prestavljaju u nasoj nacionalnoj historiji vrijedne i znamenite ustanove, to éemo ih ovdje navesti poimence i ukratko opisati.
MANASTIR KRUSEDOL
      Najznamenitiji i najbogatiji od svih fruikogorskih ma-nastira. Njegovo djelovanje usko je vezano s povijeicu naiega naroda. Osnovao ga je u XVI vijeku vladika Maksim i njegova