vanje ncpotpunim, ako ne prode tim vcoma dobrim automobil-skim putom (44 km). Svakog dana automobilska i autobusna tu-ristiika vcza.
      ObavjeStenja: Opiinsko naielstvo, Kotor.
CETINJE
      JoS od davnih davnina pretstavlja podrucje Crne Gort najosebujniju zemlju i iudcni cilj turista. Njena vjekovna osam-ljenost, legendarno junaStvo njenih branitelja i patrijarhalne tradicije svakim danom privlaie sve vile turista u njcne roman-ticne doline i brda, sto no obiluju u veLikoj mjeri znamenitim starinama. Naialost, turistiikom svijetu su ostali jo5 i do danai nepoznati njeni najljepSi, najslikovitiji krajevi, bogati sumama i planinskim jezerima, a njeno primorje ieka, vec odavno, ds vrijedni radnici na turistiikom polju stvore u ovom primorskom kraju novu jugoslovensku rivijeru, koja ima ne samo sve te-renske i klimatske uvjete, da postane ono Sto je francuska rivi-jera veé davno, nego i osebujnu romantiku krajeva i starjnskib gradova. kojom se odlikuje rijetko koja rivijera na svijetu.
      Crna Gora je jezgra danaSnje Zetske Banovine sa sjedi-Stem na Cetinju. U doba prije Hr. r. vladahu podruijcm oko Skadarskoga jezera ilirski kraljevi. a kasnije je taj kraj preiao u rimsku vlast. Na sjeverozapadu od danasnje Podgorice na-laze se ruSevine rimskoga grada Diokleje (Duklje). U srednjem vijcku je ovdje evala pokrajina Duklja (kasnije Zeta). Iz Duklje je potckla vladalaika loza Nemanjiéa, a i sam car DuSan Siini bio je prije stupanja na srpski prijesto knezom ove pokrajine. Po padu srpskoga earstva na Kosovu 1389. god. slegao se u neosvojive planine ernogorske cvijet srpskih vitezova, koji osta-dose iivi poslije bitke. Krajem 14 vijeka osnova vlastelinska po-rodiea Balsiia nezavisnu driavu, koja nakon kratka vremena prijede na dinastiju Crnojeviea. Najslavniji je bio iz ove poro-
tiuka Kotorska Po ;led s Lov-censkog pula Due de la route de Lovcen Bìick von d. Lovcenstrasse
310