Sumoviti visovi, s kojih vije uzduSni talas, te osvjezuje i rashla-duje ljetnu omorinu i iegu. To je planina Oblak — ogranak Suve planine — s éuvenom romanticnom Siéevaikom klisuroni, koja se vidi s visoravni banjskoga parka.
                    Podneblje je kontinentalno planinsko, bez jakih vjetrova. Banja ima svjei Sumski uzduh, te se s pravom smatra i uzdusnim ljeiiliStcm.
                   Prva analiticna ispitivanja ljekovitosti vode u Niskoj Banji vrSio je prof. dr. Marko Leko 1913 g. i ustanovio, da je ova voda radiaktivna, ali su ratovi omeli dalja ispitivanja. Tek prije nekoliko godina liinom inicijativom i trudom prof. dra. Dragoljuba Jovanovifa, 5efa Radioloskog instituta u Beogradu, ustanovljeno je da je glavni termalni izvor, koji izbija na pod-noiju Koritnjaka h tercijara s koliiinom oko 8000 litara u mi-nutu i s toplinom od 38,5® C veoma radioaktivan. Topla voda sadrzi 6—18 Mahovih jed:nica u jednom litru, a hladna 60—200 Mahovih jedinica. Prema tome je ovo kupaliSte naie narodno bogatstvo. Svojom kakvoéom nadilazi radiaktivnu vodu poznatih svjetskih banja i zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah poslije Joahimova.
                  Sredstva lijeienja: Toplih mineralnih izvora ima dva: prvi je glavno banjsko vrelo, iz koga izbija iitava rijeka, podi-jeljen je izmedu muskoga i ¿enskog bazena, koji su postavljen’ na samomu izvoru, tako da njima voda protjeie neposredno. Ba-zeni su prostrani i udobni. Zbog velika bogatstva pare i radì-jumske emanacije sluJc i kao inbalatoriji. Od drugog izvora, koji izbija u pecini »Suva banja«, provedena je voda betonskim kanalom do novoga bazena, koji je podigao Nj. V. Kralj Ale-ksandar I. Temperatura ove vode je 35,5® C. Ovaj je bazen od velike koristi mnogim bolesnicima, kojima nije indicirana toplo-ta glavnoga vreia. Osim navedenih bazena banja raspolaze i s 12 udobnih kada. Ove se vode iskoriscavaju i za lijecenje piiem, te u tu svrhu postoje dvije ccsme.
Niska Banja
Ljekovilo
kupaliste
Thermes
Heilbad
470