y Boke dozivljajem nedostizive velicanstvenosti. Ulaz u Boku Ko-torsku omeden je s dcsne strane rtom Arzom, na Lultiikom po-luotoku i tvrdavom Mamulom na otoèicu, a s lijeve rtom Oltrim sa svjetionikom, za kojim se u more pruza rt Kobila. Ponaj-prije se sti?,e u zaliv Toplu, a odavle Kumburskim kanalom u Tivatski zaliv, da se onda tijesnim prolazom Verigama stigne u Risanski i konaino u Kotorski zaliv, odakle vodi vijugav kol-ski put preko Lovéena u Cmu Goru. Nema sumnje da je ovo jedan od najzanimljivijih krajeva Jugoslavie, a svojom ne-obiino veliianstvenom ljepotom ne zaostaje ni za najljeplim mjestima i krajevima Evrope. Ostri vrhovi visokih planina i strmenite gorske padine tvore krasan vijenac oko mirne kristalno-modre morske povr-line, dajuéi slikovitu opreku boja mora i cvjetnog Sarenila na obalama sa sivim goletima Krasa. Mala mjesta nanizala su se uz obalu zaliva kao niz bijel bisera. Ciste bijele kuée proviruju iz mirisnih balta, koje obiluju limunom, narancom, paomom, ruzmarinom, smokvom i bademom, ukralene zelenilom velikib maslinika i larenilom ruia, jasmina, tuberoza i oleandara, a medu njima oltro lilée stogodilnjih aloja. Uistinu, telko je i po-misliti, da ima jol negdje na svijetu toliko ljepote na ovako malenu prostoru. Cini se, kao da je stvaralaika ruka prirode odabrala ovaj miran i na pogled tako umiljat zaliv. da u njemu sastavi stijene ledenih norveskih obala i gora s bujnim sarenilom tropskih krajeva. Najstariji povjesni zapisi o Boki Kotorskoj (Sinus Rhizo-nicus) pricaju o gusarskim pothvatima Ilira. Kada se njihova hrabra kraljica Teuta zbog ratova, koje je vodila s Rimljanima. nije vile osjeéala dovoljno sigurnom u svojoj prijestonici Ska-dru. preselila je svoje sjediste u Rhizinium (danalnji Risan). Posljednji ilirski kralj Gencije izgubio je nakon telkih i ogor-ienih bojeva svoje carstvo i Rimljani ga odvedole kao roba u trijumfu. Kasnije je Boka bila prisajedinjena rimskoj pokrajinì Iliriji, a Diokledjan je Boku pretvorio u rimski okrug Prevali-tanu. Kada se rimsko carstvo razdijelilo na ¡stoini i zapadni dio. Boka potpade pod Bizant. Pofetkom 6 vijeka osvojile je istoini Goti, nakon iega je opet Boka dolla pod Bizant. Konstantin Porfirogenet spominje antiìki grad Askrivij (u 10 vijeku) pod imenom Dekateron. U to doba opustolile Saraceni bokeljska na-selja, oko g. 1000 osvojile Boku Srbi pod velikim zupanom Ca-slavom i pripojile je zatìm kraljevini Duklji. Oko 1002 g. Bugari opustolile Boku, nakon iega je Boka privremeno pala pod vlast travunskoga kneza. U ogorcenoj borbi za posjed ovoga zname-nitog zaliva pollo je normanskoj kneginji za rukom, da u Kotoru proglase kraljem njezina sina Borda, ali normanska vladavina bijaSe kratka vijeka. Slavno doba Boke zapofe pod vladom srp- 298