U Paníevu je znamenita lijepa srpskopravoslavna crkva u sredistu grada, koju je prije 100 godina ukrasio lijepim fre-skama slikar Danil, dok druga srpska crkva pruza, s veoma uspjelim radovima modernoga slikara Predica, oiigledan pri-mjer sklada moderne slikarske tehnike s tradidjama vjerskoga slikarstva. U sjajnoj dvornici Doma sv. Save ima veoma do-brih portreta, koje je vrijedno pogledati.
      Paníevo je veoma zgodna polazna taíka za putovanja u Vrsac i u Veliki Beíkerek.
      Hoteli: Beograd, Vojvodina.
   OD BEOGRADA DO RADUJEVCA
      Ploveéi od Beograda dalje niz Dunav, opaza se da je ba-natska obala i nadalje ravna, dok je srbijanska obala humo-vita (humci do 250 m visine). Naskoro se vidi
     VISNJICA I VISNJICKA BANJA, gdje pristaju samo lokalni parobrodi, koji odriavaju vezu s Beogradom. ViSnjiíka banja ima i autobusnu vezu s Beogradom. Lijeíenje se vrSi kupanjem u sumpornoj vodi i oblozima sumporna blata. Ku-paliite je jo§ dosta primitivno: otvoreno kupatilo s muSkim i ienskim odjeljenjem, a restorán je u baraci. Banju kane procinti i urediti, Sto se uostalom moie samo poíeljeti da bude 5to prije, jer zbog blizine prijestonice i zbog vanredne ljekovitosti ova banja moie imati veliku buduínost.
      Indikacije: Reumatizam, giht, isijas, nervne bolesti, za-paljenje bubrega, zglobova, katari u ielucu, crijevima grlu • plucima. Zenske bolesti.
      Kupal’Ste ima svoga lijeínika struínjaka.
      ObavjeStenja: Uprava ViSnjicke Banje, kod Beograda.
     Za Visnjicom i Visnjickom Banjom Dunav tvori veliku okuku na jug i dijeli se na nekoliko rukava. Lijevo utjeíe u Dunav pritoka Tamii, kojom se piovi u Paníevo, te se zvonici i dimnjaci Paníeva vide veé izdaleka. Zatim niz Dunav na-dolazi
      VINCA. Jo5 u 16. vijeku pr. Hr. osnovano je u danaS-njoj Vinii naselje egejskih kolonista. Buduci da Vinía lezi u povoljnu poloiaju na glavnomu vodenom putu izmedu istoka i zapada, a ima zalede, koje obiluje rudama, kolonija se brzo razvila i postala kulturno srediste Dunavske doline, a zbog ob:-lja potrebne rude razvila se ondje i jaka industrija kozmetic-kih proizvoda. God. 1929—31 vrsena su u Vinfi iskopavanja, koja su iznijela na svjetlo obilan materijal za prouíavanje kul-ture Viníinih prastanovnika. Te starine, a osobito sprave za
427